|
|
| (Nie pokazano 3 pośrednich wersji utworzonych przez tego samego użytkownika) |
| Linia 1: |
Linia 1: |
| − | Za: [https://hu.wikipedia.org/wiki/Tall%C3%B3ci_csal%C3%A1d]
| + | #PATRZ [[Talovci (ród)]] |
| | | | |
| − | Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Talovci]
| + | [[Kategoria:Przekierowane]] |
| − | | |
| − | '''Talovci''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''de Thallowcz'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Tallóczi''), [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška obitelj]], vjerojatno podrijetlom s otoka [[Korčula|Korčule]]. Vrhunac moći doživjeli su za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskih kraljeva [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] (1385.-1437.) i [[Albert II. Habsburgovac|Alberta II. Habsburškog]] (1438.-1439.). Prezime su dobili [[1434.]] kada su od kralja dobili posjed [[Topolovac]] u [[Podravina|Podravini]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]</ref>
| |
| − | | |
| − | == Povijest obitelji ==
| |
| − | | |
| − | Nie wiadomo z całą pewnością, skąd się wzięli ani jak nazywano tę rodzinę, ale zakłada się, że pochodzą z wyspy Korcula, skąd przeprowadzili się do Dubrownika, gdzie nabyli obywatelstwo Dubrownika. Reputację rodziny stworzyli bracia: słowiański Ban Matko († 1445), Vrana Prior Ivan († 1445), Severin Ban Franko († 1448) i chorwacko-dalmatyński Ban Petar († 1453). [2]
| |
| − | | |
| − | Nije sa sigurnošću utvrđeno odakle su podrijetlom, ni kako se obitelj ranije nazivala, no pretpostavlja se da su podrijetlom s otoka Korčule, odakle su prešli u [[Dubrovnik]], gdje su zadobili [[Dubrovačka republika|dubrovačko građanstvo]]. Ugled obitelji stvorili su braća, slavonski ban [[Matko Talovac|Matko]] († 1445.), [[vranski priorat|vranski prior]] [[Ivan Talovac|Ivan]] († 1445.), severinski ban Franko († 1448.) i hrvatsko-dalmatinski ban [[Petar Talovac|Petar]] († 1453.).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]</ref>
| |
| − | | |
| − | Braća Talovac stekla su svoje posjede u [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevini Hrvatskoj]] [[1436.]] godine kao kraljevu naknadu zbog sudjelovanja u borbi protiv hrvatskog bana [[Ivan V. Frankapan|Ivana V. Frankapana]], baštinika posjeda izumrle obitelji [[Nelipčići|Nelipčića Cetinskih]]. Kralj Žigmund dodijelio im je naslov ''cetinskih knezova'' i dotadašnju baštinu Nelipčića, među kojima gradove [[Knin]], [[Sinj]], [[Klis]] i [[Omiš]]. Na temelju vjernosti braća su od kralja dobila i posjede na sjeveru u [[Kraljevina Slavonija|Kraljevini Slavoniji]], poimenice Topolovicu (tadašnji Tallowcz, Tallocz) nedaleko od [[Virovitica|Virovitice]] po kojoj su nazvani te grad [[Đurđevac]], [[Srebrenik]] i [[Brčko]] u [[Usora|Usori]].<ref>[http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]</ref>
| |
| − | | |
| − | Ivan Talovac postao je vranski prior [[1439.]] godine, a osobito se istaknuo [[1440.]] godine u obrani [[Beograd]]a koji je bio pod višemjesečnom opsadom od strane [[Osmanlije|osmanske]] vojske pod vodstvom [[sultan]]a [[Murat II.|Murata II.]]. Poginuo je [[1445.]] godine u sukobu s [[Celjski grofovi|knezovima Celjskim]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]</ref> Franko je za vladavine kralja Žigmunda obnašao dužnost severinskog bana i također se istaknuo u obrani kraljevstva. Sudjelovao je u [[bitka kod Varne|bitki kod Varne]] [[1444.]] godine, a poginuo je u drugoj bitki na [[Kosovo|Kosovu]] [[1448.]] godine.
| |
| − | | |
| − | Nakon smrti hrvatsko-dalmatinskog bana Petra Talovca [[1453.]] godine počelo je naglo slabljenje obitelji. Petrova udovica Jadviga nije mogla obraniti baštinu Talovaca na jugu [[Hrvatska|Hrvatske]], a njeni sinovi Ivaniš i Stjepan bili su još maloljetni da bi preuzeli kontrolu nad obiteljskim posjedima. Frankovi sinovi Nikola (''Mikluš''), Vladislav (''Lacko''), Matko i Franjo (''Ferenc'') i kći Anka bili su također maloljetni i time nesposobni da se obrane od presezanja kneza [[Ulrik II. Celjski|Ulrika II. Celjskog]], [[herceg]]a [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]], [[Ladislav Hunjadi|Ladislava Hunjadija]] i [[Mlečani|Mlečana]].<ref>[http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]</ref>
| |
| − | | |
| − | Petrovi i Frankovi potomci iselili su se u [[Slavonija|Slavoniju]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]</ref> Godine [[1495.]] Petrov sin Ivaniš i unuk Gabrijel dobili su svoj dio imetka Topolovac, kao i dio posjeda [[Orljavac]] u [[Požeška županija|Požeškoj županiji]]. Frankov unuk, Juraj bio je nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1527.]] godine imenovan zapovjednikom županije Valkó, a njegov sin Baltazar kapetanom u [[Gornja Ugarska|Gornjoj Ugarskoj]].<ref>Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, str. 188.-189.</ref>
| |
| − | | |
| − | == Bilješke ==
| |
| − | {{izvori}}
| |
| − | | |
| − | == Literatura ==
| |
| − | | |
| − | * ''Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, u Lajos Thallóczy, Historičar i političar, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Mađarska akademija nauka institut za istoriju, Sarajevo Budimpešta, 2010.''
| |
| − | | |
| − | == Vanjske poveznice ==
| |
| − | | |
| − | * [http://www.hrleksikon.info/definicija/talovac.html Talovac - Hrvatski leksikon]
| |
| − | * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=39163 Talovac -Hrvatski obiteljski leksikon]
| |
| − | * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]
| |
| − | * [http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]
| |
| − | * [http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]
| |
| − | | |
| − | {{mrva-pov}}
| |
| − | | |
| − | [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
| |
| − | | |
| − | | |
| − | Rodzina Tallóci, rodzina definiująca epokę Hunyadi, stanęła po stronie Hunyadi w wojnie Hunyadi-Cillei i odegrała ważną rolę w obronie południowej części kraju. Rodzina Tallóc została wyniesiona do baronów przez Zygmunta Luksemburskiego i powierzyła ochronę południowej granicy.
| |
| − | | |
| − | A '''Tallóci család''' a Hunyadi-kor meghatározó családja, a Hunyadi-Cillei pártharcban a Hunyadiak oldalára álltak, jelentős szerepük volt a déli országrész védelmében. A Tallóci családot még [[Zsigmond magyar király|Luxemburgi Zsigmond]] emelte a bárók közé, s bízta meg a déli határ védelmével.
| |
| − | | |
| − | == Jelentősebb Tallóciak ==
| |
| − | *[[Tallóci Frank]], szörényi bán
| |
| − | *[[Tallóci János]], auránai perjel, nándorfehérvári kapitány
| |
| − | *[[Tallóci Matkó]], dalmát-horvát bán
| |
| − | | |
| − | == Forrás ==
| |
| − | *Magyar katolikus lexikon
| |
| − | | |
| − | [[Kategória:Magyar történelmi családok]]
| |
| − | [[Kategoria:Kompliowane]] | |
