Petar Keglević: Różnice pomiędzy wersjami
(Utworzono nową stronę "Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Keglevi%C4%87] {{Redoslijed| |poprzednik = Tomo Nádasdy |gl_članak_funkcija = Hrvatski ban<br />(1537-1542) |...") |
|||
| Linia 3: | Linia 3: | ||
{{Redoslijed| | {{Redoslijed| | ||
|poprzednik = [[Tomo Nádasdy]] | |poprzednik = [[Tomo Nádasdy]] | ||
| − | |gl_članak_funkcija = [[ | + | |gl_članak_funkcija = [[Ban Chorwacji]]<br />(1537-1542) |
|następca = [[Nikola Šubić Zrinski]] | |następca = [[Nikola Šubić Zrinski]] | ||
}} | }} | ||
| Linia 74: | Linia 74: | ||
{{SORTUJ:Keglević, Petar}} | {{SORTUJ:Keglević, Petar}} | ||
| − | [[Kategoria: | + | [[Kategoria:Banowie Chorwacji]] |
[[Kategoria:Chorwaccy szlachcice]] | [[Kategoria:Chorwaccy szlachcice]] | ||
[[Kategoria:Ród Keglević]] | [[Kategoria:Ród Keglević]] | ||
Wersja z 19:16, 27 wrz 2019
Za: [1]
| Poprzednik: | Ban Chorwacji (1537-1542) |
Następca: |
| Tomo Nádasdy | Nikola Šubić Zrinski |
Szablon:Infookvir političar Petar Keglević poznat kao i Petar Keglević od Bužima (1478. - 1554.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban.
Potječe iz staroga hrvatskog plemićkog roda Prklja, koji se 1322. godine spominju u dolini Zrmanje blizu Ervenika. Po Keglenu, jednom članu roda, početkom 15. stoljeća, obitelj je dobila prezime Keglević. U drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali su tvrđavu Kegalj-grad u kninskoj županiji.
Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na Krbavskom polju 1493. godine. Proslavio se u borbi s Turcima 1521. godine. Od 1521.-1522. je kapetan, pa postaje ban Jajačke banovine u Jajcu onda kraljevski komesar (generalni javni tužitelj) Hrvatske i Slavonije (1533.-1537.) i hrvatski ban od (1537.-1542.).
Nešto prije Mohačke bitke stekao je ius gladii. Poslije Mohačke bitke odlučio se za Ferdinanda I. Habsburški protiv Ivana Zapolje. Poslije turskog osvajanja obiteljskih imanja u dolini Zrmanje, Petar kupuje 1523. posjede Kostel, Krapinu, Blinju i Totuševinu u Pounju, a kraljevskim darovanjima dobija posjede Bijelu Stijenu kod Pakraca, Novigrad i Lobor.
Petar Keglević je poslije smrti svog zeta Gašpara Ernušta (posljednjeg pripadnika bogate obitelji Ernušt, židovskog podrijetla) protupravno prisvojio njegova imanja u Međimurju, pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog" skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti (1546.) na posjedu Kostelu.
Godine 1548. pomilovan je i vraćen mu je dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom Bužimom. Umro je u Kostelu ili u Krapini, a grob mu je u župnoj crkvi u Pregradi.
Ne smije se smetnut s uma da se radi o dinastijskoj borbi Habsburgovaca i Jagelovića.
Petar Keglević je bio oženjen Barbarom Strezsemley iz Streze (današnjeg Pavlin Kloštara) od obitelji Bissenus Streskih (Bissenus de Streza), koja je potjecala od Streze,[1] ujaka kralja Dmitra Zvonimira. Streza je potjecao od Bissenusa de genere Aba, koji je bio potomak ugarskog kralja Samuela Abe (1041.-1044.) zeta (kćerin suprug) ugarskog kneza Gejze i koji je bio potomak Csabe sina kralja Huna Atile.
Przypisy
- ↑ Znameniti i zaslužni Hrvati: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, Odbor za izdanje knjige "Zaslužni i znamenti Hrvati 925-1925.", Emilije Laszowski, Zagreb 1925.
[[Kategoria:Urodzeni w XV wieku]
