Tallóci (ród): Różnice pomiędzy wersjami
(Utworzono nową stronę "Za: [https://hu.wikipedia.org/wiki/Tall%C3%B3ci_csal%C3%A1d] Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Talovci] Rodzina Tallóci, rodzina definiująca epokę Hunyadi, stanę...") |
|||
| Linia 2: | Linia 2: | ||
Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Talovci] | Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Talovci] | ||
| + | |||
| + | '''Talovci''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''de Thallowcz'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Tallóczi''), [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška obitelj]], vjerojatno podrijetlom s otoka [[Korčula|Korčule]]. Vrhunac moći doživjeli su za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskih kraljeva [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] (1385.-1437.) i [[Albert II. Habsburgovac|Alberta II. Habsburškog]] (1438.-1439.). Prezime su dobili [[1434.]] kada su od kralja dobili posjed [[Topolovac]] u [[Podravina|Podravini]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]</ref> | ||
| + | |||
| + | == Povijest obitelji == | ||
| + | |||
| + | Nie wiadomo z całą pewnością, skąd się wzięli ani jak nazywano tę rodzinę, ale zakłada się, że pochodzą z wyspy Korcula, skąd przeprowadzili się do Dubrownika, gdzie nabyli obywatelstwo Dubrownika. Reputację rodziny stworzyli bracia: słowiański Ban Matko († 1445), Vrana Prior Ivan († 1445), Severin Ban Franko († 1448) i chorwacko-dalmatyński Ban Petar († 1453). [2] | ||
| + | |||
| + | Nije sa sigurnošću utvrđeno odakle su podrijetlom, ni kako se obitelj ranije nazivala, no pretpostavlja se da su podrijetlom s otoka Korčule, odakle su prešli u [[Dubrovnik]], gdje su zadobili [[Dubrovačka republika|dubrovačko građanstvo]]. Ugled obitelji stvorili su braća, slavonski ban [[Matko Talovac|Matko]] († 1445.), [[vranski priorat|vranski prior]] [[Ivan Talovac|Ivan]] († 1445.), severinski ban Franko († 1448.) i hrvatsko-dalmatinski ban [[Petar Talovac|Petar]] († 1453.).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]</ref> | ||
| + | |||
| + | Braća Talovac stekla su svoje posjede u [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevini Hrvatskoj]] [[1436.]] godine kao kraljevu naknadu zbog sudjelovanja u borbi protiv hrvatskog bana [[Ivan V. Frankapan|Ivana V. Frankapana]], baštinika posjeda izumrle obitelji [[Nelipčići|Nelipčića Cetinskih]]. Kralj Žigmund dodijelio im je naslov ''cetinskih knezova'' i dotadašnju baštinu Nelipčića, među kojima gradove [[Knin]], [[Sinj]], [[Klis]] i [[Omiš]]. Na temelju vjernosti braća su od kralja dobila i posjede na sjeveru u [[Kraljevina Slavonija|Kraljevini Slavoniji]], poimenice Topolovicu (tadašnji Tallowcz, Tallocz) nedaleko od [[Virovitica|Virovitice]] po kojoj su nazvani te grad [[Đurđevac]], [[Srebrenik]] i [[Brčko]] u [[Usora|Usori]].<ref>[http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]</ref> | ||
| + | |||
| + | Ivan Talovac postao je vranski prior [[1439.]] godine, a osobito se istaknuo [[1440.]] godine u obrani [[Beograd]]a koji je bio pod višemjesečnom opsadom od strane [[Osmanlije|osmanske]] vojske pod vodstvom [[sultan]]a [[Murat II.|Murata II.]]. Poginuo je [[1445.]] godine u sukobu s [[Celjski grofovi|knezovima Celjskim]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija]</ref> Franko je za vladavine kralja Žigmunda obnašao dužnost severinskog bana i također se istaknuo u obrani kraljevstva. Sudjelovao je u [[bitka kod Varne|bitki kod Varne]] [[1444.]] godine, a poginuo je u drugoj bitki na [[Kosovo|Kosovu]] [[1448.]] godine. | ||
| + | |||
| + | Nakon smrti hrvatsko-dalmatinskog bana Petra Talovca [[1453.]] godine počelo je naglo slabljenje obitelji. Petrova udovica Jadviga nije mogla obraniti baštinu Talovaca na jugu [[Hrvatska|Hrvatske]], a njeni sinovi Ivaniš i Stjepan bili su još maloljetni da bi preuzeli kontrolu nad obiteljskim posjedima. Frankovi sinovi Nikola (''Mikluš''), Vladislav (''Lacko''), Matko i Franjo (''Ferenc'') i kći Anka bili su također maloljetni i time nesposobni da se obrane od presezanja kneza [[Ulrik II. Celjski|Ulrika II. Celjskog]], [[herceg]]a [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića]], [[Ladislav Hunjadi|Ladislava Hunjadija]] i [[Mlečani|Mlečana]].<ref>[http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info]</ref> | ||
| + | |||
| + | Petrovi i Frankovi potomci iselili su se u [[Slavonija|Slavoniju]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija]</ref> Godine [[1495.]] Petrov sin Ivaniš i unuk Gabrijel dobili su svoj dio imetka Topolovac, kao i dio posjeda [[Orljavac]] u [[Požeška županija|Požeškoj županiji]]. Frankov unuk, Juraj bio je nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1527.]] godine imenovan zapovjednikom županije Valkó, a njegov sin Baltazar kapetanom u [[Gornja Ugarska|Gornjoj Ugarskoj]].<ref>Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, str. 188.-189.</ref> | ||
| + | |||
| + | == Bilješke == | ||
| + | {{izvori}} | ||
| + | |||
| + | == Literatura == | ||
| + | |||
| + | * ''Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, u Lajos Thallóczy, Historičar i političar, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Mađarska akademija nauka institut za istoriju, Sarajevo Budimpešta, 2010.'' | ||
| + | |||
| + | == Vanjske poveznice == | ||
| + | |||
| + | * [http://www.hrleksikon.info/definicija/talovac.html Talovac - Hrvatski leksikon] | ||
| + | * [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=39163 Talovac -Hrvatski obiteljski leksikon] | ||
| + | * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=60300 Talovci - Hrvatska enciklopedija] | ||
| + | * [http://proleksis.lzmk.hr/53955/ Talovci - Proleksis enciklopedija] | ||
| + | * [http://www.idoconline.info/article/844436 Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info] | ||
| + | |||
| + | {{mrva-pov}} | ||
| + | |||
| + | [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]] | ||
| + | |||
Rodzina Tallóci, rodzina definiująca epokę Hunyadi, stanęła po stronie Hunyadi w wojnie Hunyadi-Cillei i odegrała ważną rolę w obronie południowej części kraju. Rodzina Tallóc została wyniesiona do baronów przez Zygmunta Luksemburskiego i powierzyła ochronę południowej granicy. | Rodzina Tallóci, rodzina definiująca epokę Hunyadi, stanęła po stronie Hunyadi w wojnie Hunyadi-Cillei i odegrała ważną rolę w obronie południowej części kraju. Rodzina Tallóc została wyniesiona do baronów przez Zygmunta Luksemburskiego i powierzyła ochronę południowej granicy. | ||
Wersja z 07:28, 28 wrz 2019
Za: [1]
Za: [2]
Talovci (lat. de Thallowcz, mađ. Tallóczi), hrvatska velikaška obitelj, vjerojatno podrijetlom s otoka Korčule. Vrhunac moći doživjeli su za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskih kraljeva Žigmunda Luksemburškog (1385.-1437.) i Alberta II. Habsburškog (1438.-1439.). Prezime su dobili 1434. kada su od kralja dobili posjed Topolovac u Podravini.[1]
Spis treści
Povijest obitelji
Nie wiadomo z całą pewnością, skąd się wzięli ani jak nazywano tę rodzinę, ale zakłada się, że pochodzą z wyspy Korcula, skąd przeprowadzili się do Dubrownika, gdzie nabyli obywatelstwo Dubrownika. Reputację rodziny stworzyli bracia: słowiański Ban Matko († 1445), Vrana Prior Ivan († 1445), Severin Ban Franko († 1448) i chorwacko-dalmatyński Ban Petar († 1453). [2]
Nije sa sigurnošću utvrđeno odakle su podrijetlom, ni kako se obitelj ranije nazivala, no pretpostavlja se da su podrijetlom s otoka Korčule, odakle su prešli u Dubrovnik, gdje su zadobili dubrovačko građanstvo. Ugled obitelji stvorili su braća, slavonski ban Matko († 1445.), vranski prior Ivan († 1445.), severinski ban Franko († 1448.) i hrvatsko-dalmatinski ban Petar († 1453.).[2]
Braća Talovac stekla su svoje posjede u Kraljevini Hrvatskoj 1436. godine kao kraljevu naknadu zbog sudjelovanja u borbi protiv hrvatskog bana Ivana V. Frankapana, baštinika posjeda izumrle obitelji Nelipčića Cetinskih. Kralj Žigmund dodijelio im je naslov cetinskih knezova i dotadašnju baštinu Nelipčića, među kojima gradove Knin, Sinj, Klis i Omiš. Na temelju vjernosti braća su od kralja dobila i posjede na sjeveru u Kraljevini Slavoniji, poimenice Topolovicu (tadašnji Tallowcz, Tallocz) nedaleko od Virovitice po kojoj su nazvani te grad Đurđevac, Srebrenik i Brčko u Usori.[3]
Ivan Talovac postao je vranski prior 1439. godine, a osobito se istaknuo 1440. godine u obrani Beograda koji je bio pod višemjesečnom opsadom od strane osmanske vojske pod vodstvom sultana Murata II.. Poginuo je 1445. godine u sukobu s knezovima Celjskim.[4] Franko je za vladavine kralja Žigmunda obnašao dužnost severinskog bana i također se istaknuo u obrani kraljevstva. Sudjelovao je u bitki kod Varne 1444. godine, a poginuo je u drugoj bitki na Kosovu 1448. godine.
Nakon smrti hrvatsko-dalmatinskog bana Petra Talovca 1453. godine počelo je naglo slabljenje obitelji. Petrova udovica Jadviga nije mogla obraniti baštinu Talovaca na jugu Hrvatske, a njeni sinovi Ivaniš i Stjepan bili su još maloljetni da bi preuzeli kontrolu nad obiteljskim posjedima. Frankovi sinovi Nikola (Mikluš), Vladislav (Lacko), Matko i Franjo (Ferenc) i kći Anka bili su također maloljetni i time nesposobni da se obrane od presezanja kneza Ulrika II. Celjskog, hercega Stjepana Vukčića, Ladislava Hunjadija i Mlečana.[5]
Petrovi i Frankovi potomci iselili su se u Slavoniju.[6] Godine 1495. Petrov sin Ivaniš i unuk Gabrijel dobili su svoj dio imetka Topolovac, kao i dio posjeda Orljavac u Požeškoj županiji. Frankov unuk, Juraj bio je nakon Mohačke bitke 1527. godine imenovan zapovjednikom županije Valkó, a njegov sin Baltazar kapetanom u Gornjoj Ugarskoj.[7]
Bilješke
- ↑ Talovci - Proleksis enciklopedija
- ↑ Talovci - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info
- ↑ Talovci - Hrvatska enciklopedija
- ↑ Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info
- ↑ Talovci - Proleksis enciklopedija
- ↑ Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, str. 188.-189.
Literatura
- Pálosfalvi, Tamás, Die Familie Tallóci im Mittelalter, Der Aufstieg der Abkömmlinge einer Ragusaer Handelsfamilie im mittelalterlichen Ungarn, u Lajos Thallóczy, Historičar i političar, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Mađarska akademija nauka institut za istoriju, Sarajevo Budimpešta, 2010.
Vanjske poveznice
- Talovac - Hrvatski leksikon
- Talovac -Hrvatski obiteljski leksikon
- Talovci - Hrvatska enciklopedija
- Talovci - Proleksis enciklopedija
- Talovci - cetinski i kniški knezovi - idoconline.info
Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji
Rodzina Tallóci, rodzina definiująca epokę Hunyadi, stanęła po stronie Hunyadi w wojnie Hunyadi-Cillei i odegrała ważną rolę w obronie południowej części kraju. Rodzina Tallóc została wyniesiona do baronów przez Zygmunta Luksemburskiego i powierzyła ochronę południowej granicy.
A Tallóci család a Hunyadi-kor meghatározó családja, a Hunyadi-Cillei pártharcban a Hunyadiak oldalára álltak, jelentős szerepük volt a déli országrész védelmében. A Tallóci családot még Luxemburgi Zsigmond emelte a bárók közé, s bízta meg a déli határ védelmével.
Jelentősebb Tallóciak
- Tallóci Frank, szörényi bán
- Tallóci János, auránai perjel, nándorfehérvári kapitány
- Tallóci Matkó, dalmát-horvát bán
Forrás
- Magyar katolikus lexikon
