Bitwa pod Dubicą: Różnice pomiędzy wersjami

Z Felczak story
Przejdź do nawigacji Przejdź do wyszukiwania
(Przekierowanie do Bitka kod Dubice)
Znacznik: Nowe przekierowanie
 
(Nie pokazano 21 pośrednich wersji utworzonych przez tego samego użytkownika)
Linia 1: Linia 1:
[[Kategoria:1bbrak]]
+
#PATRZ [[Bitka kod Dubice]]
  
Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Dubice]
+
[[Kategoria:Przekierowane]]
 
 
{| align=right style="margin: 0 0 0 0; text-align: center; border:1px solid #aaaaaa; font-size: 85%; width: 250px;" class=box
 
|-
 
|
 
 
 
{{Bitka |
 
naziv = Bitka kod Dubice |
 
slika=  |
 
opis slike=  |
 
sukob = Hrvatsko-osmanski ratovi |
 
vrijeme = [[15. kolovoza]] [[1513.]] - [[16. kolovoza]] [[1513.]] |
 
mjesto = [[Hrvatska Dubica|Dubica]], [[Kraljevina Hrvatska]] (danas [[Hrvatska]]) |
 
ishod = chorwackie zwycięstwo |
 
strana1 = [[Plik:Croatian_coa_1527.png|27px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatsko Kraljevstvo]]<br>[[File:Armoiries_Hongrie_ancien.svg|20px]] [[Kraljevina Ugarska]] |
 
strana2 = [[Plik:Flag_of_Turkey.svg|22px|]] [[Tursko Carstvo]] |
 
zapovjednik1 = [[Petar Berislavić|ban Petar Berislavić]]<br>[[Nikola III. Zrinski]]<br>[[Ivan Karlović]]<br>[[Mihovil Frankapan Slunjski]]<br>[[Franjo Berislavić]] |
 
zapovjednik2 = [[Junuz-aga]] |
 
postrojbe1 =  |
 
postrojbe2 = |
 
gubitci1 =  | /
 
gubitci2 = oko 2500 vojnika |
 
}}
 
{{Wojny chorwacko-tureckie}}
 
|}
 
 
 
'''Bitka kod Dubice''', bila je bitka hrvatskih snaga pod vodstvom [[ban]]a i [[biskup]]a [[Petar Berislavić|Petra Berislavića]] protiv [[Osmanlije|osmanske vojske]] pod vodstvom [[bosanski sandžak|bosanskog sandžakbega]] [[Junuz-aga|Junuz-age]], koja se dogodila [[15. kolovoza]] [[1513.]] godine kod [[Hrvatska Dubica|Dubice]] na [[Una|Uni]] i u kojoj je hrvatska strana ostvarila značajnu pobjedu.
 
 
 
== Bitka kod Dubice i preuzimanje banske dužnosti ==
 
[[Plik:Petar Berislavić Zagrebačka katedrala.jpg|thumb|Poprsje Petra Berislavića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]].]]
 
Nakon poraza u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitci]] [[1493]]. godine, Hrvatska je ostala skoro bez obrane, a njezin teritorij gotovo napušten i opustošen. Ipak, Hrvati su se nastavili boriti protiv [[Turci|Turaka]]. U tim se bitkama isticalo više ugarskih i hrvatskih velikaša, među kojima je bio i hrvatski ban, biskup Petar Berislavić.
 
 
 
Na početku [[16. stoljeće|16. stoljeća]] [[Trogir]]anin Petar Berislavić ostvaruje crkvenu i političku karijeru u [[Ugarska|Ugarskoj]]. Već [[1501.]] godine je kaločki kanonik, 1504. godine tajnik [[Vladislav II.|Vladislava II.]]. [[Jagelovići|Jagelovića]] i od [[1512.]] godine vesprimski biskup. U prožimanju dužnosti u crkvenoj i državnoj hijerarhiji, tipičnoj za doba renesanse, Berislavić kao diplomat zastupa kralja u složenim odnosima između pape, Venecije i Ugarske. Zagovornik je rata protiv [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], ali se njegova djelatnost ubrzo usredotočuje na tursku opasnost. Godine 1513. imenovan je upraviteljem banata u Hrvatskoj (''prefectus banatus''), a [[1514.]] godine postaje hrvatskim banom, s temeljnom zadaćom da brani zapadni rub korvinskg sustava, od [[Jajce|Jajca]] i [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] do kraljevskih utvrda u južnoj Hrvatskoj, u zaleđu mletačke Dalmacije.
 
 
 
Obrana granice Hrvatskoga Kraljevstva od Osmanskog Carstva prelazila je mogućnosti bana Petra Berislavića jer za tako tešku zadaću nije raspolagao ni s toliko novčanih sredstava koja bi bila dovoljna za održavanje konjaničke čete. Na početku upravljanja banatom Hrvatske Berislavić se u kolovozu 1513. godine sukobio s Turcima kod [[Hrvatska Dubica|Dubice]] između [[Una|Une]] i [[Kupa|Kupe]]. Bitka je dobro dokumentirana i poznat je njezin tijek; Berislavić je prvo krenuo uz lijevu obalu Save do Kraljeve Velike, zatim se okrenu k Jasenovcu, gdje je prešao [[Sava|Savu]] i onda pošao prema jugozapadu, te se utaborio iza Dubice, uz one gore što se steru tomu mjestu za leđima i na jugu obrubljuju ravnicu kojom teče rijeka Sunja. 
 
Bilo je to na [[Velika Gospa|Veliku Gospu]] (15. kolovoza) [[1513.]] Turci su mislili da je u Berislavića velika vojska, te stadoše opkope praviti oko svog tabora kod Blinje, ali čuvši poslije da su kršćani brojem mnogo slabiji, odlučiše ih samo napasti. I tako se zametnula sutradan 16. kolovoza bitka koja je završila sjajnom pobjedom Hrvata. Mnogo je Turaka poginulo na bojnom polju, a mnogo ih se na bijeg u Savi i Uni potopilo. Javlja se da je tom prigodom nastradalo 2.000 - 2.700 Turaka, među palima bili su četiri vojvode, a peti je dopanuo ropstva, te bi s drugim sužnjima poslan kralju Vladislavu na dar. Glasovi o pobjedi kod Dubice biše razneseni na sve strane: Hrvati ohrabrili se ponovo, a strani svijet stao se nadati da bi mogao ukrotiti bijes turski.
 
U idućim se godinama banovanja nužno morao ograničavati na obranu kraljevstva. Novčano je pitanje od samog početka usmjeravalo samozatajni napor Petra Berislavića. Traganje za novčanom pomoći postalo je važnim slojem banova djelovanja, najviše zato što ga kralj nije mogao podupirati potrebnim novčanim iznosima.
 
 
 
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Dubice, bitka kod}}
 
[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]
 
[[Kategorija:Osmanske novovjekovne bitke|Dubica]]
 
[[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća|Dubica]]
 
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]
 

Aktualna wersja na dzień 05:18, 17 lip 2020

Przekierowanie do: