Petar Keglević: Różnice pomiędzy wersjami
| Linia 1: | Linia 1: | ||
| − | + | [[Kategoria:2]] | |
| + | [[Kategoria:Strony przetłumaczone z chorwackiej Wikipedii]] | ||
| + | {{Uwaga| | ||
| + | |strona = https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Keglevi%C4%87 | ||
| + | |autorzy = https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petar_Keglevi%C4%87&action=history | ||
| + | |nota = chorwacki | ||
| + | }} | ||
| + | |||
| + | {| | ||
| + | | | ||
| + | |} | ||
| + | |||
| + | {| | ||
| + | |-style="vertical-align:top;" | ||
| + | | | ||
{{Redoslijed| | {{Redoslijed| | ||
| Linia 6: | Linia 20: | ||
|następca = [[Nikola Šubić Zrinski]] | |następca = [[Nikola Šubić Zrinski]] | ||
}} | }} | ||
| + | {| | ||
| + | | | ||
| + | |} | ||
{{Infookvir političar | {{Infookvir političar | ||
Wersja z 07:15, 17 lip 2020
| Strona | Autorzy | Nota |
| [1] | [2] | Ten artykuł został przetłumaczony z Wikipedii w języku chorwackim. Treści pochodzące z Wikipedii w języku chorwackim są oparte na licencji Creative Commons 3.0 – Uznanie Autorstwa – Na tych samych warunkach. Kopiując je lub tłumacząc, należy podać ich autorów i udostępnić na tych samych warunkach. |
Szablon:Infookvir političar Petar Keglević poznat kao i Petar Keglević od Bužima (1478. - 1554.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban. Potječe iz staroga hrvatskog plemićkog roda Prklja, koji se 1322. godine spominju u dolini Zrmanje blizu Ervenika. Po Keglenu, jednom članu roda, početkom 15. stoljeća, obitelj je dobila prezime Keglević. U drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali su tvrđavu Kegalj-grad u kninskoj županiji. Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na Krbavskom polju 1493. godine. Proslavio se u borbi s Turcima 1521. godine. Od 1521.-1522. je kapetan, pa postaje ban Jajačke banovine u Jajcu onda kraljevski komesar (generalni javni tužitelj) Hrvatske i Slavonije (1533.-1537.) i hrvatski ban od (1537.-1542.). Nešto prije Mohačke bitke stekao je ius gladii. Poslije Mohačke bitke odlučio se za Ferdinanda I. Habsburški protiv Ivana Zapolje. Poslije turskog osvajanja obiteljskih imanja u dolini Zrmanje, Petar kupuje 1523. posjede Kostel, Krapinu, Blinju i Totuševinu u Pounju, a kraljevskim darovanjima dobija posjede Bijelu Stijenu kod Pakraca, Novigrad i Lobor. Petar Keglević je poslije smrti svog zeta Gašpara Ernušta (posljednjeg pripadnika bogate obitelji Ernušt, židovskog podrijetla) protupravno prisvojio njegova imanja u Međimurju, pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog" skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti (1546.) na posjedu Kostelu. Godine 1548. pomilovan je i vraćen mu je dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom Bužimom. Umro je u Kostelu ili u Krapini, a grob mu je u župnoj crkvi u Pregradi. Ne smije se smetnut s uma da se radi o dinastijskoj borbi Habsburgovaca i Jagelovića. Petar Keglević je bio oženjen Barbarom Strezsemley iz Streze (današnjeg Pavlin Kloštara) od obitelji Bissenus Streskih (Bissenus de Streza), koja je potjecala od Streze,[1] ujaka kralja Dmitra Zvonimira. Streza je potjecao od Bissenusa de genere Aba, koji je bio potomak ugarskog kralja Samuela Abe (1041.-1044.) zeta (kćerin suprug) ugarskog kneza Gejze i koji je bio potomak Csabe sina kralja Huna Atile. Przypisy
[[Kategoria:Urodzeni w XV wieku] |
