Erdődi Simon: Różnice pomiędzy wersjami
Przejdź do nawigacji
Przejdź do wyszukiwania
| Linia 26: | Linia 26: | ||
|współrządzący = [[Tomo Nádasdy]] | |współrządzący = [[Tomo Nádasdy]] | ||
|następca = | |następca = | ||
| − | }} | + | }} |
| + | {| | ||
| + | | | ||
| + | |} | ||
| + | |||
| + | Simon Bakacz de Erdődy (?, C. 1492 - Čazma, 2 czerwca 1543), chorwacki ban (1530-1534) i biskup Zagrzebia (1518-1543) ze szlacheckiej rodziny Erdődy. | ||
<small><small><small><small>'''Šimun Bakač Erdődy''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon Bakocz de Erdődy'') (?, oko [[1492.]] - [[Čazma]], [[2. lipnja]] [[1543.]]), [[ban|hrvatski ban]] (1530.-1534.) i [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] (1518.-1543.) iz velikaške obitelji [[Erdődy]]. </small></small></small></small> | <small><small><small><small>'''Šimun Bakač Erdődy''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon Bakocz de Erdődy'') (?, oko [[1492.]] - [[Čazma]], [[2. lipnja]] [[1543.]]), [[ban|hrvatski ban]] (1530.-1534.) i [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] (1518.-1543.) iz velikaške obitelji [[Erdődy]]. </small></small></small></small> | ||
Wersja z 15:21, 1 sie 2020
| Strona | Autorzy | Nota |
| [1] | [2] | Ten artykuł został przetłumaczony z Wikipedii w języku chorwackim. Treści pochodzące z Wikipedii w języku chorwackim są oparte na licencji Creative Commons 3.0 – Uznanie Autorstwa – Na tych samych warunkach. Kopiując je lub tłumacząc, należy podać ich autorów i udostępnić na tych samych warunkach. |
Simon Bakacz de Erdődy (?, C. 1492 - Čazma, 2 czerwca 1543), chorwacki ban (1530-1534) i biskup Zagrzebia (1518-1543) ze szlacheckiej rodziny Erdődy. Šimun Bakač Erdődy (mađ. Simon Bakocz de Erdődy) (?, oko 1492. - Čazma, 2. lipnja 1543.), hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.) iz velikaške obitelji Erdődy. ŽivotopisKralj Ludovik II. (1516.-1526.) imenovao ga je 1518. godine za zagrebačkog biskupa, na prijedlog Šimunova rođaka, kardinala Tome Bakača, a potvrdio ga je papa Lav X. (1513.-1521.) dana 10. studenoga iste godine.[1] Nakon poraza na Mohačkom polju 1526. godine, zagrebački je biskup sa Krstom Frankopanom sazvao 1527. hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao Ivana Zapolju.[2] Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam Zagreb. Istovremeno, Kaptol je bio na strani Ferdinanda I.[3] Godine 1530. imenovan je za hrvatskog bana. Za vrijeme biskupova opsjedanja Vinodola, 1541. godine, poginuo je Ivan Zrinski što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja 1543. godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale. Za vrijeme Šimunovog biskupovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog Martinom Lutherom. Šimun tada piše papi Klementu VII. kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.[4][5] PrzypisyLinki zewnętrzne
|
