|
|
| (Nie pokazano 4 pośrednich wersji utworzonych przez tego samego użytkownika) |
| Linia 2: |
Linia 2: |
| | | | |
| | [[Kategoria:Przekierowane]] | | [[Kategoria:Przekierowane]] |
| − | Źródło: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Ka%C4%8Di%C4%87i Kačići]
| |
| − |
| |
| − | {| align=right style="margin: 0 0 0 0; text-align: center; border:1px solid #aaaaaa; font-size: 85%; width: 250px;" class=box
| |
| − | |-
| |
| − | |
| |
| − |
| |
| − | {{Dynastia infobox
| |
| − | |dynastia = Kačić<br>Kacsics
| |
| − | |herb = Kačić_(Fojnica_Armoral).jpg
| |
| − | |kraj = <small>* Wasal [[File:Coat_of_arms_of_Croatia_1495.svg|15px]] [[Królestwo Chorwacji|Królestwa Chorwacji]] (1102–1526)<br>* Wasal [[File:Hungary_Arms.svg|15px]] [[Królestwo Węgier|Królestwa Węgier]] (1102–1526)<br>* Wasal [[File:Coat_of_arms_of_Kingdom_of_Bosnia.svg|15px]] [[Królestwo Bośni|Królestwa Bośni]] (1320–1452)<br>* Wasal [[File:Flag_of_Most_Serene_Republic_of_Venice.svg|15px]] [[Republika Wenecka|Republiki Weneckiej]] (1452–1797)<br>* Wasal [[File:Flag_of_the_Ottoman_Empire.svg|15px]] [[Imperium Ottomańskie|Imperium Ottomańskiego]] (1499–1646)</small>
| |
| − | |tytuły = Żupan, Komes, Kniaź, Ban, Hrabia
| |
| − | |założyciel =
| |
| − | |ostatni władca =
| |
| − | |obecny władca =
| |
| − | |rok założenia = XII wiek
| |
| − | |rok rozwiązania =
| |
| − | |rok złożenia z funkcji =
| |
| − | |etniczność = chorwacka-węgierska
| |
| − | |gniazda = Tinj, Nadin, Omiš, Makarska, Gradac, Salgó, Hollókő, Szécsény<br>'''na dzisiejszej Słowacji:'''<br>Ózdi, Lyžec, Losonc-King Wzgórze, (Ragyolc-) Sátoros-Kőszeghegy (Sátorosbánya?), Somosko i Kováčovce-Hradistya<br>'''w dzisiejszym okręgu Nógrád:'''<br>Szécsény-Strázsapart, Nagylóc, Wzgórze Zamkowe, Salgó, Zagyvafő, Sztrahora, Mátraszőlős (Kisvár), Baglyaskő, Hollókő
| |
| − | |dynastia macierzysta =
| |
| − | |gałęzie = [[Kacsics]], Zagyvafői, Libercsei, Libercsei Tompoši, Libercsei Radó, Libercsei [[Szécsényi]], Füleki, Ozdini, Etre, Kecsői/Berzencei, Hollókői, Salgói, Bejei
| |
| − | }}
| |
| − | |}
| |
| − |
| |
| − | [[Plik:Kacici.jpg|thumb|Grb Kačića prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. stoljeće, ali nastalom prema ranijem grbovniku iz 15. ili 16. st.]]
| |
| − | '''Kačići''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Chacichorum'', ''genere Chacittorum'', ''generatione Cacich'', ''genus Chacittorum'', ''nobiles de Cacich''), [[Hrvati|hrvatski]] [[plemstvo|plemićki rod]], jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] u gradu [[Omiš]]u (''Almissa''). Vladali su područjem ''Omiškog kneštva'' kao svojevrsni nasljednici drevnih [[Neretvanska kneževina|Neretvanaca]] od kojih su baštinili sklonost [[gusari|gusarenju]].
| |
| − |
| |
| − | == Podrijetlo ==
| |
| − |
| |
| − | Povijesni izvori raspoznaju plemenite Kačiće na prostoru Lučke županije u zadarsko-biogradskom zaleđu i omiške knezove.<ref name="hbl.lzmk.hr">http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=164</ref> Omiški su Kačići navodno došli s područja između [[Zrmanja|Zrmanje]] i [[Krka|Krke]] na omiško primorje negdje u 12. stoljeću, gdje ih je po svoj prilici naselio kralj [[Petar Krešimir IV.]]<ref name="hbl.lzmk.hr"/>
| |
| − |
| |
| − | Spominju se u [[Supetarski kartular|Supetarskom kartularu]] kao jedan od šest rodova iz kojeg su birani [[ban]]ovi, a koji su birali kralja ako umre bez nasljednika.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Također, u istom kartularu spominje se neki ban iz roda Kačića koji je tu dužnost obnašao u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Kačići se također ubrajaju među dvanaest istaknutih hrvatskih rodova koji su, prema sadržaju [[Pacta conventa|Pacte convente]], usuglasili sporazum s ugarskim kraljem [[Koloman]]om [[1102.]] godine.<ref name="hbl.lzmk.hr"/>
| |
| − |
| |
| − | == Omiški knezovi ==
| |
| − |
| |
| − | Kačići su bili poznati po gusarstvu, a bili su toliko smioni da su se s brodovima zalijetali sve do [[Boka kotorska|Boke kotorske]] i [[Italija|Italije]].<ref>Novak, G., Prošlost Dalmacije, str. 137.</ref> Godine [[1167.]] Kotorani su morali s njima potpisati ugovor da će im plaćati danak za slobodnu plovidbu. Nešto kasnije, [[1190.]] godine pogodila je slična sudbina i [[Dubrovnik]] koji pristaje plaćati godišnji danak da njihovi trgovački brodovi ne bi bili pljačkani.
| |
| − |
| |
| − | U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] Mlečani su zaposjeli [[Zadar]] i Dubrovnik, no to Kačiće nije sprijećilo da nastave gusarsku aktivnost i nad njihovim brodicama, pače su se zalijetali i na talijansku obalu Jadrana. Ove pljačke počele su ljutiti sve njihove susjede, pa i samog [[papa|papu]] [[Honorije III.|Honorija III]] ([[1216.]]-[[1227.]]) koji se za pomoć obratio [[Hrvatska|hrvatsko]]-[[Ugarska|ugarskom]] kralju [[Andrija II.|Andriji II.]] te gradovima Splitu i Dubrovniku.<ref name="ReferenceA">Novak, G., Prošlost Dalmacije, str. 138.</ref> Kačići su napadali čak i brodove koji su prevozili [[križari|križare]] prema Palestini i nazad se vraćali s opljačkanim blagom.
| |
| − |
| |
| − | U 13. stoljeću su se toliko osilili da su napadali sva plovila u akvatoriju koji su nadzirali što je naposlijetku izazvalo oštre reakcije susjeda. Godine [[1235]]. napali su ih brodovljem Dubrovčani i prisilili ih na sklapanje ugovora. Međutim, Kačići nisu poštivali ugovor pa su Dubrovčani [[1245.]] opet intervenirali. Do sukoba nije došlo, jer su Kačići obećali da neće napadati dubrovačke brodove od Molunta do Stona i da će im nadoknaditi odštetu.<ref name="ReferenceA"/>
| |
| − |
| |
| − | [[Plik:114 Omis.jpg|220px|thumb|mini|Pogled na Omiš i utvrdu]]
| |
| − |
| |
| − | Godine [[1259.]] Splićani su sklopili savez s [[Trogir]]om i banom [[Butko]]m protiv Kačića.<ref name="ReferenceB">Novak, G., Jadransko more, str. 194.</ref> Međutim, ovaj sukob za Omišane nije bio toliko težak kao onaj iz [[1240.]] kada su Splićani gotovo do temelja uništili omiško brodovlje.<ref name="ReferenceB"/> Kačići su se i ovoga puta oporavili i ponovno nastavili pljačkati po Jadranu, čak do [[Apulija|Apulije]] što je izazvalo napuljskog kralja. Zbog toga dolazi ponovno do akcije koju poduzima [[1274.]] kralj [[Karlo Napuljski]] i gradovi [[Split]] i [[Šibenik]]. Kačići su sada prisiljeni sklopiti savez sa [[Mlečani]]ma. Dana [[25. kolovoza]] [[1274.]] potpisali su knezovi [[Radoš]] i [[Bogdan]] iz roda Kačića [[mirovni ugovor Kačića i Mletačke Republike|mirovni ugovor]] s Mletcima u Zadru.<ref>Novak, G., Jadransko more, str. 196.</ref>
| |
| − |
| |
| − | Od sredine 13. stoljeća Neretvanska kneževina polako nestaje pod pritiskom okolnih snaga. Prvo se iz sastava kneževine izdvojila [[Korčula]], a [[1278.]] godine [[Hvar]] i [[Brač]] su prihvatili vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]].<ref name="ReferenceC">Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 209.</ref> Nakon toga Mlečani su zaratili s Omišanima i konačno, [[1280.]] godine uspjeli zauzeti sam [[Omiš]]. Kačići su ipak brzo došli k sebi i počeli nasrtati na mletačke galije i sam Omiš želeći osloboditi svoj grad. Njihovi susjedi pokušavaju se još jednom udružiti protiv ove prijetnje, pa [[1286.]]-[[1287.]] Mlečani angažiraju Dubrovčane i [[Šubići|Bribirce]] da im pomognu u borbi protiv Kačića.<ref>Novak, G., Prošlost Dalmacije, str. 141.</ref> godine [[1287.]] [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavao I. Bribirski]] zavladao je Omišem i čitavim njegovim područjem.<ref name="ReferenceC"/> Kačići sada na tri godine sklapaju ([[1290.]]) mir s Venecijom, ali i dalje ne odustaju od pljački. Mlečanima su dojadila ova gusarenja i na koncu su prisiljeni [[1323.]] predati Trogir i Šibenik, a nešto kasnije i sam [[Split]].
| |
| − |
| |
| − | ===Notable members===
| |
| − | *Nikola Kačić (''Nicola kenesius Alemyscii''), ruled between c. 1167 and c. 1180.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − | *Sebena Kačić, Malduč Kačić, Radoš Kačić, Bogdan Kačić{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − | *Juraj{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} or Đuro Kačić, married the daughter of King [[Stefan Vladislav of Serbia]] (r. 1234–1243).<ref name=BIH>{{cite book|title=Bosna i Hercegovina: iseljenički kalendar|url=https://books.google.com/books?id=rEUoAQAAMAAJ|year=1969|publisher=Matica iseljenika SR Bosne i Hercegovine|quote=Hrvatski feudalac i gospodar Neretvanske krajine Đuro Kačić imao je za ženu kćerku srpskog kralja Vladislava. Ona je od oca dobila miraz. O ovome nas 1276. godine obavještava jedno pismo na srpskohrvatskom jeziku Đure Kačića.}}</ref><ref>{{cite book |title=Journal of Croatian Studies |url=https://books.google.com/books?id=m7lnAAAAMAAJ |year=1988 |publisher=Croatian Academy of America |page=124 |quote=The Croatian Cyrillic Letter of Duke Đure Kačić of Omiš (list OmiSkog kneza Đure Kačiča) to Dubrovnik was written in 1276.}}</ref>
| |
| − |
| |
| − |
| |
| − | == Kačići u Makarskom primorju ==
| |
| − |
| |
| − | Poslije pada središta njihove vlasti, grada Omiša, 1280. godine, Kačići ne igraju važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] javljaju se u izvorima na prostoru Makarskog primorja.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Godine 1417. bosanski kralj Ostoja prava Kačića na Makar, [[Drvenik]], Pasičinu, Miluse i Lapčanj (Gradac), koja su im prethodno potvrdili bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II.]] i kralj [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I.]]
| |
| − |
| |
| − | U [[srpanj|srpnju]] [[1452]]. pripadnik roda ''Grubiša'' odlazi u [[Venecija|Veneciju]] gdje dobiva od mletačke vlade potvrdu starih prava i običaja, oprost od nasilja i pljačke, pravo na podizanje utvrde u Makaru i osnivanje luke za izvoz robe i obvezu plačanja poreza i vojnog sudjelovanja o svom trošku na području između [[Neretva|Neretve]] i [[Cetina|Cetine]].<ref name="hbl.lzmk.hr"/> U studenom iste godine Mlečani im dopuštaju izbor vlastitog kneza.
| |
| − |
| |
| − | Godine [[1499.]] Kačići i područje Krajine padaju pod [[Turci|tursku]] vlast. U to vrijeme starješina Kačića je knez [[Juraj Marković]] kod kojega je splitski plemić [[Dmine Papalić]] pronašao hrvatsku redakciju ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]]''.<ref name="hbl.lzmk.hr"/>
| |
| − |
| |
| − | Za turske uprave Primorjem, Kačići se rijetko spominju, no iz izvora je vidljivo da zadržavaju mjesna kneštva. Od početka [[17. stoljeće|17. stoljeća]] opet se pojavljuju kontinuirano u izvorima, ali tada su već razgranati na niz ogranaka koji su potekli od primorskih knezova. Nakon toga spominje se u Makarskoj [[Radoš Kačić Jurčević]] [[1650]]., te je prezime [[Jurčević]] i službeno priznato od strane [[Hrvatsko plemićko društvo|Hrvatskog plemićkog društva]] kao plemićko prezime, naslijeđeno od Kačića, a i grb [[Jurčević]]a je vrlo sličan grbu Kačića. Hrvatski književnik [[Andrija Kačić Miošić]] u svojem djelu ''[[Razgovor ugodni naroda slovinskoga]]'' spominje podjelu Kačića na potomke, od prvog sina Jure nazvaše se [[Jurčević]], od drugih sinova i rođaka nazvaše se ''[[Pekići]], [[Peko]], [[Viskići]], [[Andrijaševići]], [[Bartulovići]], [[Stipići]], [[Alesići]], [[Miošići]]. Kačićeve rodove navodi i [[Vjekoslav Klaić]] u knjizi "Hrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća", tiskanoj u Zagrebu 1897. složenih abecenim redom.
| |
| − |
| |
| − | Kačići, gledano po njihovoj naravi i kulturi, nevjerojatno su slični starim [[Neretljani]]ma iz [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeća]], jednima od najpoznatijih jadranskih gusara. Uspjehu Kačića na moru puno je pridonijela brodica nazvana ''strijela''. (Vidi<ref>{{Citiranje časopisa|title=Omiska Strijela (Sagittae de Almissa)|url=http://www.almissa.com/omiska_strijela/index.htm|accessdate=2019-01-27}}</ref>)
| |
| − |
| |
| − | ==Makarska branch==
| |
| − | [[File:Dalmatia Biokovo mountains Gradac city IMG 9882.JPG|right|thumb|280px|[[Gradac, Split-Dalmatia County|Gradac]] is naturally protected by [[Biokovo]] mountain, making it mainly accessible by the sea.]]
| |
| − |
| |
| − | In 15th-century sources, Kačićs appear in the [[Makarska Riviera]] (''[[Narentines|Krajina]]''),{{sfn|Marković|2003|p=83}} most likely as the descendants of Omiš branch Kačićs.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}{{sfn|Croatian Encyclopaedia|2011}} According to the genealogy preserved by the most well known member of the family, [[Andrija Kačić Miošić]], one branch of the family went to Hungary, and there fought with Zagar noble family.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} They returned to Dalmatia, one brother to Zadar, another to Šibenik, and the last two to the Makarska Riviera, where they started building castles in [[Gradac, Split-Dalmatia County|Gradac]] and [[Trpanj]], as well as practicing piracy up to Apulia.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | The first known member of the Makarska branch was Vrsajko.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} According to the genealogy, the family branched out from his son Baran (second half of the 14th century).{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Baran's sons Vukašin, Vukić, Andrijaš and Baran were mentioned in historical documents; Bosnian king [[Stephen Ostoja of Bosnia|Stephen Ostoja]], in 1417, confirmed the rights of his vassals Vukašin, Baran and Juraj Vukačić to Makar, [[Drvenik, Split-Dalmatia County|Drvenik]], Pasičina, Miluse, Lapčanj (Gradac), which were previously confirmed by Bosnian ban [[Stephen II, Ban of Bosnia|Stephen II Kotromanić]] and Bosnian king [[Tvrtko I of Bosnia|Tvrtko I]].{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | In July 1452, Grubiša sought for his family and all residents of Krajina to become Venetian vassals.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Venice accepted the request, confirmed their old customs, allowed the foundation of fort and port in Makar, and forgave older violence.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Thus, the Kačićs and residents of Krajina fought at their own expense between Neretva and Cetina rivers, and gave taxes to Venice.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | A Venetian confidant on Hvar reported, in 1498, the Ottoman preparation of 25 ships for sea attack on Krajina and Kačićs.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} In the next year, they became Ottoman subjects.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} In 1500, the Split monarch reported to Venice that Ottomans captured several delegates from Split, and that safely arrived in [[Mostar]] only thanks to knez Juraj Marković, an Ottoman subject and Venetian friend.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Marković wrote from Makarska to Venice that he was knez for 15 years and always a friend of the Venetians.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} In the Marković collection and archive, D. Papalić found the Croatian redaction of the [[Chronicle of the Priest of Duklja]].{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | During the Ottoman rule, Kačićs were only partially mentioned, but still lived there.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} From the beginning of the 17th century, they can again be traced in the documents, but as family members of several branches descending from the coastal princes.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} In the 17th and 18th centuries, the family continued to branch out and become independent [[genera]].{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Their names usually carried a combination with "Kačić", as well had the title of "[[Count|conte]]".{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | According to the genealogy, from Vukašin's sons Vukmir, Grubiša, Radoja and Radonja emerged three branches.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Per settlement, Vukmir's descendants are known as ''Kačićs of Gradac'', while those of Radonja and Grubiša are ''Kačićs of [[Brist]]''.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} From the first branch emerged Jurčević, Viskić (Visko), Stipić, Pekić (Peko) and Bartolović (older Sladojević), while from the second branch came Miošić, Aleksić (Alesić), Žarković and Barišić.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} The Kačić-Bartolović or Bartulović branch is a member of Croatian Nobility Association, which was formed in 1995.<ref>{{cite web|url=http://plemstvo.hr/obitelji/KacicBartulovich|title=Obitelj Kačić-Bartulović|language=Croatian|publisher=Hrvatski plemićki zbor|accessdate=8 March 2019}}</ref>
| |
| − |
| |
| − | Descended from Baran's son Vukić, in Kotišina, were Terzić, Šimunović (extinct in the 17th century), Marković, and probably Begić.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} From Baran's son Andrijaš emerged Šiljić (Šilje), Perić, Klarević (Čavelić), Baše (Bašić) and Filipčević.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Kačićs from Makar divided into Andrijašević and Mitrović.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} Descended from Baran's son Baran was the family of Baranović.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | ===Notable members===
| |
| − | *Bartul Kačić-Žarković (1572–1645),<ref name="Bartul">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9385 |language=Croatian |first=Pejo |last=Ćosković |title=Kačić Žarković, Bartul (Žarković, Caççiçh, Xarcovich; Bartol, Bartolo, Bartholomeus) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of Makarska between 1615 and 1645<ref name="Bartul"/>
| |
| − | *Petar Kačić-Šilje (c. 1606–1661),<ref name="Petar">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9378 |language=Croatian |first=Slavko |last=Kovačić |title=Kačić, Petar |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of Makarska between 1646 and 1660<ref name="Petar"/>
| |
| − | *Pavao Barišić Kačić (died 1721),<ref name="Barišić">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9380 |language=Croatian |first=Karlo |last=Jurišić |title=Kačić Barišić, Pavao (Kačić, Marticich, alias Barissich, Kacich a Podacza) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> [[Provincial superior|provincial]] of [[Franciscan Province of Bosna Srebrena]] between 1693 and 1696<ref name="Barišić"/>
| |
| − | *Antun Kačić (1686–1745),<ref name="Antun">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9376 |language=Croatian |first=Pejo |last=Ćosković |title=Kačić, Antun (Kadčić, Cacich, Kacich, Kadcich, Kadcichius; Antonio, Antonius) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of Trogir between 1722 and 1730), and archbishop of Split between 1730 and 1745<ref name="Antun"/>
| |
| − | *[[Andrija Kačić Miošić]] (1704–1760),<ref name="Miošić"/> Franciscan and poet<ref name="Miošić"/>
| |
| − | *Juraj Paškal Terzić Kačić (1740–1820),<ref name="Juraj">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9384 |language=Croatian |first=Slavko |last=Kovačić |title=Kačić Terzić, Juraj Paškal (Kadčić, Cadcich, Casich; Paskval, Paško, Georgius Paschalis) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> [[Canon (priest)|canon]] and poet<ref name="Juraj"/>
| |
| − | *Pavao Klement Miošić Kačić (1786–1837),<ref name="Pavao">{{citation |url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/14112008/pavao-miosic-kacic |language=Croatian |first=Pavao |last=Jerolimov |title=Pavao Miošić Kačić |date=14 November 2008 |journal=[[Zadarski list]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of [[Roman Catholic Archdiocese of Split-Makarska|Split-Makarska]] between 1829 and 1837<ref name="Pavao"/>
| |
| − | *Petar Peko Kačić (1830–1918),<ref name="Peko">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9383 |language=Croatian |first=Klara |last=Pranjko|title=Kačić Peko, Petar (Kadčić, Peko) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> Franciscan and ethnographer<ref name="Peko"/>
| |
| − |
| |
| − |
| |
| − | ===Notable members===
| |
| − | *Bartul Kačić-Žarković (1572–1645),<ref name="Bartul">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9385 |language=Croatian |first=Pejo |last=Ćosković |title=Kačić Žarković, Bartul (Žarković, Caççiçh, Xarcovich; Bartol, Bartolo, Bartholomeus) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of Makarska between 1615 and 1645<ref name="Bartul"/>
| |
| − | *Petar Kačić-Šilje (c. 1606–1661),<ref name="Petar">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9378 |language=Croatian |first=Slavko |last=Kovačić |title=Kačić, Petar |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of Makarska between 1646 and 1660<ref name="Petar"/>
| |
| − | *Pavao Barišić Kačić (died 1721),<ref name="Barišić">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9380 |language=Croatian |first=Karlo |last=Jurišić |title=Kačić Barišić, Pavao (Kačić, Marticich, alias Barissich, Kacich a Podacza) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> [[Provincial superior|provincial]] of [[Franciscan Province of Bosna Srebrena]] between 1693 and 1696<ref name="Barišić"/>
| |
| − | *Antun Kačić (1686–1745),<ref name="Antun">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9376 |language=Croatian |first=Pejo |last=Ćosković |title=Kačić, Antun (Kadčić, Cacich, Kacich, Kadcich, Kadcichius; Antonio, Antonius) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of Trogir between 1722 and 1730), and archbishop of Split between 1730 and 1745<ref name="Antun"/>
| |
| − | *[[Andrija Kačić Miošić]] (1704–1760),<ref name="Miošić"/> Franciscan and poet<ref name="Miošić"/>
| |
| − | *Juraj Paškal Terzić Kačić (1740–1820),<ref name="Juraj">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9384 |language=Croatian |first=Slavko |last=Kovačić |title=Kačić Terzić, Juraj Paškal (Kadčić, Cadcich, Casich; Paskval, Paško, Georgius Paschalis) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> [[Canon (priest)|canon]] and poet<ref name="Juraj"/>
| |
| − | *Pavao Klement Miošić Kačić (1786–1837),<ref name="Pavao">{{citation |url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/14112008/pavao-miosic-kacic |language=Croatian |first=Pavao |last=Jerolimov |title=Pavao Miošić Kačić |date=14 November 2008 |journal=[[Zadarski list]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> bishop of [[Roman Catholic Archdiocese of Split-Makarska|Split-Makarska]] between 1829 and 1837<ref name="Pavao"/>
| |
| − | *Petar Peko Kačić (1830–1918),<ref name="Peko">{{citation |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9383 |language=Croatian |first=Klara |last=Pranjko|title=Kačić Peko, Petar (Kadčić, Peko) |encyclopedia=[[Croatian Biographical Lexicon]] (HBL) |year=2005 |publisher=[[Miroslav Krleža Lexicographical Institute]] |accessdate=1 July 2015}}</ref> Franciscan and ethnographer<ref name="Peko"/>
| |
| − |
| |
| − | == Kačići u zadarsko-biogradskom zaleđu ==
| |
| − |
| |
| − | U 12. i 13. stoljeću pripadnici roda imali su posjede u zadarskom zaleđu, na širem prostoru [[Tinj]]a, [[Nadin]]a, [[Kačina Gorica|Kačine Gorice]], te vjerojatno u [[Kokičani]]ma i [[Kamenjani]]ma. Neki članovi roda živjeli su i u [[Blaćani]]ma, Zadru, [[Nin]]u i [[Pag]]u.<ref name="hbl.lzmk.hr"/> Kačići se spominju zadnji puta u Zadru [[1527]]. godine, a u zadarskoj okolici [[1492]]. godine.
| |
| − |
| |
| − | ==Kačići u Ugarskoj==
| |
| − |
| |
| − | Postoji još jedan ogranak Kačića koji je davno otišao u Ugarsku, mađarski izvori taj ogranak obitelji zovu [[Kacsics]].Ta obitelj se odselila u grad [[Szecseny]] kraj rijeke [[Ipel]] na sjeveru današnje Mađarske, obitelj je dobila plemićki status, te čak i imala jednog slavonskog bana [[Mihovil Kačić|Mihovila Kačića]], te hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog bana [[Šimun Kačić|Šimuna Kačića]], od ove obitelji su poslije nastale mnoge ugarske plemićke obitelji, a najpoznatije su [[Szecseny]], [[Gereb od Vingarta]], [[Farkaš]], [[Liberscei]], [[Hollokoi]].
| |
| − |
| |
| − | ==Hungarian branch==
| |
| − | [[File:Salgóvár1.jpg|right|thumb|250px|The ruins of [[Salgó]] Castle]]
| |
| − | [[File:Castle of Holloko with Panorama.JPG|right|thumb|250px|The ruins of [[Hollókő]] Castle.]]
| |
| − | Several scholars considered that Hungarian Kacsics may have been descendants of Omiš Kačićs.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}{{sfn|Majnarić|2009|p=50–51}} They are mentioned in the early 13th century,{{sfn|Majnarić|2009|p=56}} in Northern counties [[Nógrád County (former)|Nógrád]], [[Salgó]] and [[Hollókő]].{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − |
| |
| − | The first mentioned noblemen are brothers [[Michael Kacsics]] and [[Simon Kacsics]], the [[Voivode of Transylvania]] (1209–1212; 1215) and [[Ban of Slavonia]] (1212; somewhere 1213–1218).{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}{{sfn|Majnarić|2009|p=50}} Simon took part in the murder of Queen [[Gertrude of Merania]] (24 September 1213); therefore, King [[Andrew II of Hungary]] confiscated his possessions.{{sfn|Majnarić|2009|p=50}}<ref name="Kristó">Kristó, Gyula (editor): Korai Magyar Történeti Lexikon - 9–14. század ''(Encyclopedia of the Early Hungarian History - 9–14th centuries)''; Akadémiai Kiadó, 1994, Budapest; {{ISBN|963-05-6722-9}}.</ref>
| |
| − |
| |
| − | Supporters of the Andrew II in his rebellion against the elder brother and then king [[Emeric, King of Hungary|Emeric]] may have included
| |
| − | the noble family Kačić.{{sfn|Majnarić|2009|p=56–57}} With the new king's intention of spreading his circle of supporters, some members of the family were probably gifted with estates in Hungary.{{sfn|Majnarić|2009|p=56–57}} A relationship between Hungarian and Omiš Kačićs is identified primarily in the mention of Šimun Kačić in a document from 1178, with father Nikola and brother Jakov, and with brothers Borislav, Bogdan and other family members in a document from 1190.{{sfn|Majnarić|2009|p=56–57}}
| |
| − |
| |
| − | In the next two or three generations, the genus branched into several lineages and families.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}{{sfn|Majnarić|2009|p=56}} First the Zagyvafői, Libercsei, and later Libercsei Tompoši, Libercsei Radó, Füleki, Ozdini, Etre, Kecsői/Berzencei, Hollókői, Salgói, and Bejei.{{sfn|Majnarić|2009|p=56}} Michael's son Falkos (1255) held properties at [[Szécsény]] and Nógrád, and was the founder of genus Libercsei, from which emerged powerful [[Szécsényi]], Geréb of Vingárta, and Farkas of Szeszárme.<ref name="Kristó"/>{{sfn|Marković|2003|p=36}}{{sfn|Majnarić|2009|p=56}} To the Szécsényi belonged [[Kónya Szécsényi|Kónya]], [[Ban of Croatia]] (1366–67), while to the Geréb belonged [[Matthias Geréb|Matthias]], also Ban of Croatia (1483–92).{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}{{sfn|Marković|2003|p=36}}
| |
| − |
| |
| − | The members of the genus accepted the supremacy of [[Máté Csák III]], one of the most powerful [[oligarchy|oligarchs]] of the kingdom, around 1300; only one of them, [[Thomas Szécsényi]] became the partisan of King [[Charles I of Hungary|Charles I]]. Consequently, the king granted him his relatives' possessions following victories over the oligarch.<ref name="Kristó"/>
| |
| − |
| |
| − | ===Notable members===
| |
| − | * [[Michael Kacsics]] (died after 1228), [[Voivode of Transylvania]] between 1209 and 1212, [[Ban of Slavonia]] 1212
| |
| − | * [[Simon Kacsics]] (died after 1228), Voivode of Transylvania in 1215, Ban of Slavonia in 1213
| |
| − | * Farkas, [[Master of the cupbearers]] for the Queen in 1298, father of Thomas Szécsényi
| |
| − | * [[Simon Kacsics, Count of the Székelys|Simon Kacsics]] (died after 1327), [[Count of the Székelys]] between 1321 and 1327
| |
| − | * [[Kónya Szécsényi]] (died after 1367), [[Ban of Croatia]] between 1366 and 1367
| |
| − | * [[Matthias Geréb]] (died 1489), Ban of Croatia between 1483 and 1489
| |
| − |
| |
| − | <hr>
| |
| − |
| |
| − | == Poznati Kačići ==
| |
| − |
| |
| − | * [[Brečko Kačić]] (12. stoljeće) - bračko-hvarski knez
| |
| − | * [[Nikola Kačić]] (12. stoljeće) - omiški knez
| |
| − | * [[Sebena Kačić]] (12./13. stoljeće) - omiški knez
| |
| − | * [[Miroslav Kačić]] (13. stoljeće) - omiški knez
| |
| − | * [[Malduč Kačić]] (13. stoljeće) - omiški knez
| |
| − | * [[Bartul Kačić Žarković]] (1572.-1645.) - makarski biskup (1615.-1645.)
| |
| − | * [[Petar Kačić Šiljić]] (1605.-1660.) - makarski biskup (1646.-1660.)
| |
| − | * [[Antun Kadčić|Antun Kačić]] (1686.-1745.) - trogirski biskup (1722.-1730.) i splitski nadbiskup i metropolit (1730.-1745.)
| |
| − | * [[Andrija Kačić Miošić]] (1704.-1760.) - franjevac i književnik
| |
| − | * [[Pavao Klement Miošić]] (1786.-1837.) - splitsko-makarski biskup (1829.-1837.)
| |
| − | * [[Miro Kačić]] (1946.-2001.) - hrvatski jezikoslovac, matematički jezikoslovac, romanist i kroatist
| |
| − | * [[Hrvoje Kačić]] (r. 1932.) - sveučilišni profesor i odvjetnik i vaterpolist
| |
| − | * [[Zoran Kačić]] (r. 1953.) - diplomirani inženjer elektrotehnike i vaterpolist
| |
| − |
| |
| − | == Bilješke ==
| |
| − | {{izvori}}
| |
| − |
| |
| − | == Literatura ==
| |
| − |
| |
| − | * ''Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knjiga prva, Split, 2004.'' ISBN 953-214-181-2
| |
| − | * ''Novak, Grga, Jadransko more, u sukobima i borbama kroz stoljeća I, Split, 2004.'' ISBN 953-214-221-5
| |
| − |
| |
| − | == Vanjske poveznice ==
| |
| − |
| |
| − | * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=164/ Hrvatsko biografski leksikon - Kačići]
| |
| − |
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatska plemena]]
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
| |
| − |
| |
| − |
| |
| − | Za: [https://en.wikipedia.org/wiki/Ka%C4%8Di%C4%87_family]
| |
| − |
| |
| − | ===Notable members===
| |
| − | *Nikola Kačić (''Nicola kenesius Alemyscii''), ruled between c. 1167 and c. 1180.{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − | *Sebena Kačić, Malduč Kačić, Radoš Kačić, Bogdan Kačić{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}}
| |
| − | *Juraj{{sfn|Majnarić (HBL)|2005}} or Đuro Kačić, married the daughter of King [[Stefan Vladislav of Serbia]] (r. 1234–1243).<ref name=BIH>{{cite book|title=Bosna i Hercegovina: iseljenički kalendar|url=https://books.google.com/books?id=rEUoAQAAMAAJ|year=1969|publisher=Matica iseljenika SR Bosne i Hercegovine|quote=Hrvatski feudalac i gospodar Neretvanske krajine Đuro Kačić imao je za ženu kćerku srpskog kralja Vladislava. Ona je od oca dobila miraz. O ovome nas 1276. godine obavještava jedno pismo na srpskohrvatskom jeziku Đure Kačića.}}</ref><ref>{{cite book |title=Journal of Croatian Studies |url=https://books.google.com/books?id=m7lnAAAAMAAJ |year=1988 |publisher=Croatian Academy of America |page=124 |quote=The Croatian Cyrillic Letter of Duke Đure Kačić of Omiš (list OmiSkog kneza Đure Kačiča) to Dubrovnik was written in 1276.}}</ref>
| |
| − |
| |
| − |
| |
| − | {{SORTUJ:Kačići}}
| |
| − | [[Kategoria:Rody|Kačići]]
| |
| − | [[Kategoria:Ród Kačići]]
| |
| − | [[Kategoria:Chorwackie rody szlacheckie]]
| |
| − | [[Kategoria:Chorwaccy szlachcice]]
| |
| − | [[Kategoria:Nieprzetłumaczone]]
| |
