|
|
| (Nie pokazano 28 pośrednich wersji utworzonych przez tego samego użytkownika) |
| Linia 1: |
Linia 1: |
| − | [[Kategoria:R]] | + | #PATRZ [[Stjepan Tvrtko II Tvrtković]] |
| − | {{Uwaga|
| |
| − | |strona = https://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_II,_kralj_Bosne
| |
| − | |autorzy = https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Brocca&action=history
| |
| − | |nota = bośniacki
| |
| − | }}
| |
| | | | |
| − | {|
| + | [[Kategoria:Przekierowane]] |
| − | |
| |
| − | |}
| |
| − | | |
| − | {|
| |
| − | |-style="vertical-align:top;"
| |
| − | |
| |
| − | | |
| − | {{Infokutija Vladar
| |
| − | | Ime =Tvrtko II
| |
| − | | Nasljeđivanje =[[Kralj Bosne]]
| |
| − | | Nasljeđivanje1 =Kralj Bosne
| |
| − | | Slika =Štěpán Tvrtko II Bosna 1443.png
| |
| − | | Opis slike =
| |
| − | | Vladavina =[[1404]] - [[1409]]
| |
| − | | Vladavina1 =[[1421]] - [[1443]]
| |
| − | | Krunidba =
| |
| − | | Prethodnik =[[Stjepan Ostoja]]
| |
| − | | Nasljednik =Stjepan Ostoja
| |
| − | | Prethodnik1 =[[Stjepan Ostojić]]
| |
| − | | Nasljednik1 =[[Stjepan Tomaš]]
| |
| − | | Supružnik =[[Doroteja Gorjanska]]
| |
| − | | Djeca =
| |
| − | | Dinastija =[[Kotromanići]]
| |
| − | | Otac =[[Tvrtko I, kralj Bosne]]
| |
| − | | Majka =[[Doroteja Vidinska]] <small>''nije dokazano''</small>
| |
| − | | Datum rođenja =prije [[1382]].
| |
| − | | Mjesto rođenja =
| |
| − | | Datum smrti =[[1443]].
| |
| − | | Mjesto smrti =
| |
| − | | Mjesto sahrane =
| |
| − | |}}
| |
| − | | |
| − | Stjepan Tvrtko II Tvrtković (urodzony przed 1382 r., Zmarł w listopadzie 1443 r.) Był bośniackim królem, który żył i rządził w bardzo burzliwym okresie historii Bośni, gdzie zmieniły się wpływy dwóch głównych potęg regionalnych (z jednej strony Węgry i Imperium Osmańskie z drugiej). ), więc rządził przez trzy okresy: od 1404 do 1409, od 1421 do 1433 i od 1435 do 1443.
| |
| − | | |
| − | <small><small>'''Stjepan Tvrtko II Tvrtković''' (rođen prije [[1382]], umro u novembru [[1443]]) bio je [[bosanski vladari|bosanski kralj]] koji je živio i vladao u vrlo burnom razdoblju bosanske historije, gdje su se smjenjivali uticaji dviju velikih regionalnih sila ([[Ugarska|Ugarske]] s jedne strane i [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]] s druge strane), tako da je vladao u tri perioda: od [[1404]]. do [[1409]]. godine, [[1421]]. do [[1433]]. godine i [[1435]]. do [[1443]]. godine. </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Pochodzenie ==
| |
| − | | |
| − | Tvrtko II był synem króla Stefana Company I. Jedna część historyków jest zdania, że Tvrtko II był nieślubnym synem Company I, podczas gdy inni uważają, że Tvrtko II urodził się z małżeństwa Company I z jego żoną Doroteją Widinską. Ze względu na prawa kościelne i okoliczności religijne w Bośni w tym czasie niezwykle trudno jest ustalić, co oznacza prawowity i nieślubny syn, a zatem imię matki Kompaja. W 1382 r. Król Stjepan Tvrtko I wydał przywilej mieszkańcom Dubrownika, wymieniając jego syna, ale nie z imienia. Zakładając, że Karta dokładnie wymieniała Tvrtko II i że jego matka, królowa Dorothea, jako Pavo Zivkovic, autor jego biografii i większość historyków, sugeruje, że Tvrtko II urodził się między 1374 r., Kiedy Tvrtko ożenił się Dorothea Vidin, również w 1382 roku, kiedy po raz pierwszy wspomniano. [1]
| |
| − | | |
| − | <small><small>Tvrtko II je bio sin kralja [[Tvrtko I, kralj Bosne|Stjepana Tvrtka I]]. Jedan dio historičara je mišljenja da je Tvrtko II bio vanbračni sin Tvrtka I, dok drugi smatraju da je Tvrtko II rođen iz braka Tvrtka I njegove supruge, [[Doroteja Vidinska|Doroteje Vidinske]]. Zbog tadašnjih crkvenih zakona i vjerskih prilika u Bosni, izuzetno je teško ustanoviti šta znači zakoniti, a šta nezakoniti sin, te samim tim i ime Tvrtkove majke. Kralj Stjepan Tvrtko I je [[1382]]. godine izdao povelju Dubrovčanima u kojoj spominje svoga sina, ali ne imenom. Ukoliko se uzme da je u toj povelji spomenut baš Tvrtko II, te da je njegova majka kraljica Doroteja, kako smatra [[Pavo Živković]], autor njegove biografije, i većina historičara, proizilazi da je Tvrtko II rođen između [[1374]]. godine, kada su se vjenčali Tvrtko I i Doroteja Vidinska, i 1382. godine, kada je prvi put spomenut.<ref name="Živković"> Žvković, Pavo: ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini XV stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981.</ref> {{izvor2|Dubrovački dokumenti izdani za vrijeme vladavine kralja Tvrtka II pominju Tvrtka kao sina kralja Tvrtka I u ispravama vezanih za banicu Elizabetu Nemanjić}}.{{citat|''...Tvrtko sin kralja Tvrtka je praunuk velike gospođe Jelisavete koja je u davninama pdbjegla u Dubovnik sa svojim presvjetlim sinovima...''
| |
| − | Dio isprave izdate u [[maj]]u [[1404]].}} </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Dabiša, Jelena i Ostoja ==
| |
| − | | |
| − | Ojciec firmy zmarł nagle w 1391 roku. Ponieważ Tvrtko był jeszcze nieletni, kuzyn jego ojca lub nieślubny brat Stephen Dabish został wybrany królem. Cztery lata później Dabisa nie żyje, a Tvrtko nadal jest nieletni, więc spadkobiercą Dabisy jest jego wdowa, Jelena Gruba. Jednak już w 1398 r. Szlachta bośniacka zastąpiła go i powołała go nie do Kompanii, ale do jego nieślubnego przyrodniego brata Stephena Ostoi.
| |
| − | | |
| − | <small><small>Tvrtkov otac je umro iznenada [[1391]]. godine. Budući da je Tvrtko tada još uvijek bio maloljetan, za kralja je izabran rođak ili vanbračni polubrat njegovog oca, [[Stjepan Dabiša]]. Četiri godine kasnije Dabiša je mrtav, a Tvrtko još uvijek maloljetan, tako da je za Dabišinu nasljednicu izabrana njegova udovica, [[Jelena Gruba]]. Međutim, nju već [[1398]]. godine bosansko plemstvo smjenjuje i na prijestolje postavlja ne Tvrtka, već njegovog vanbračnog polubrata, [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoju]]. </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Prvo kraljevanje ==
| |
| − | [[Plik:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|[[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] pomogao je Tvrtku II da se prvi put domogne bosanske krune.]]
| |
| − | | |
| − | <small><small>Godine [[1404]]. bosansko plemstvo je na [[Stanak|stanku]] u [[Mile (Visoko)|Milima]] skinulo s vlasti prougarski orijentiranog kralja Stjepana Ostoju, koji je za njih bio previše autoritativan i nezavisan od njih. Uz podršku velikog vojvode bosanskog [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosaču]] Tvrtko II je izabran za Ostojinog nasljednika. Tvrtko je očito bio Hrvojeva marioneta, te je čak i živio na njegovom posjedu na [[sana|Sani]]. U proljeće [[1405]]. Hrvatiniću je dao na upravljanje najbogatiji bosanski rudnik, grad [[Srebrenica|Srebrenicu]], vjerovatno ne dobrovoljno. Pod njegovim utjecajem je stao na stranu napuljskog kralja [[Ladislav, kralj Napulja|Ladislava Anžuvinskog]], koji je polagao pravo na ugarsku krunu. Moguće je da je glavni razlog Kosačinog podržavanja Tvrtka bila njegova želja da otme zemlju [[Radič Sanković|Radiču Sankoviću]] kojeg je Ostoja bio podržavao, što je i uspio. Dok god su Hrvatinić i Kosača, najmoćniji bosanski magnati tog perioda, bili u alijansi, kralj Tvrtko nije imao šansi da uspostavi svoj autoritet.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994, ISBN 0-472-08260-4</ref> </small></small>
| |
| − | | |
| − | O <small><small>stoja je nakon zbacivanja uspio izbjeći zatvaranje i pobjeći na ugarski dvor kod ugarskog kralja [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]], koji mu je odmah obećao vojnu pomoć. U junu 1404. ugarska vojska osvojila je Usoru i [[Bobovac]], gdje je stolovao kao Sigismundov kandidat, dok je svo bosansko plemstvo podržavalo Tvrtka. Iako ga je cijelo kraljevstvo priznavalo za kralja, Tvrtko nikada nije uspio u potpunosti se riješiti svog brata, koji je u prebivao u prijestolnici i kod sebe čuvao kraljevsku krunu. Sukobi sa Sigismundom su se nastavili sve do presudne bitke kod [[Dobor]]a u septembru [[1408]]. godine, kada je ugarska vojska odnijela odlučujuću pobjedu. Sljedeću godinu Tvrtko je proveo u Bosni, nazivajući se kraljem i korespondirajući s Dubrovnikom, ali je sve brže i brže gubio podršku. Do kraja iste godine Ostoja je ponovno bio neosporeni kralj Bosne. Tvrtku se tada u primarnim historijskim izvorima gubi svaki trag sve do [[1414]]. godine, kada se saznaje da živi nedaleko od Dubrovnika, na posjedu kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]], brata kraljice [[Kujava Radinović|Kujave Radinovć]], supruge svoga brata Ostoje.<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Borba za krunu ==
| |
| − | | |
| − | <small><small>Godine [[1414]]. se na vojnopolitičkoj sceni pojavljuje novi snažan element, i to u obliku [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]]. Ono podržava bosansko plemstvo, proglašavajući istovremeno da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba između Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II i Osmanskog carstva sa druge strane.<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | <small><small>Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači su sasvim poraženi u srednjoj Bosni [[1415]]. godine, mada se on nekako održava na vlasti, a poslije njegove smrti i njegov sin [[Stjepan Ostojić]], postaje kraljem Bosne, da bi konačno [[1420]]. godine kralj Tvrtko II ponovno preuzeo bosansko prijestolje. Okrunjen je u augustu ili septembru [[1421]]. godine.<ref name="Klaić"> Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref> Godinu prije 1420. je u Visokom primio dubrovačko poslaništvo a uz njega su bili [[Zlatonosovići|vojvoda Vukmir]], [[Dinjičići|župan Dragiša]], knez [[Juraj Vojsalić]], [[knez Pribić]], [[Pribinići (vlastela)|knez Radič Radojević]], knez [[Batić Mirković]], knez [[Juraj Dragičević]], [[knez Petar Klešić]], vojvoda Ivko, te vojvoda [[Pavao Jurjević]]. Jedino nije bilo Tvrtka Borivinića, koji je ostao uz svrgnutog kralja Stjepana Ostojića. Sredinom augusta 1420 je Tvrtko Dubrovčanima potvrdio teritorij [[Konavle (područje)|Konavla]], uz prisustvo iste vlastele u Visokom. </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Drugo kraljevanje ==
| |
| − | ===Odnosi s Mlečanima===
| |
| − | [[Plik:Pisanello 024b.jpg|mini|[[Sigismund Luksemburški]], kralj Ugarske, borio se protiv Tvrtka tokom njegovog prvog kraljevanja, a pružao mu podršku tokom drugog]]
| |
| − | | |
| − | <small><small>Povrativši kraljevsku vlast, Tvrtko je uz osmansku podršku i podršku vodećeg bosanskog plemstva uspostavio dvor u [[Visoko]]m. Dvadesetih godina vladao je neosporen i mirno. Zbog problema na drugim mjestima, Osmanlije su manje fokusirale svoju agresiju na Bosnu tokom tog perioda, što je dozvolilo Tvrtkovom kraljevstvu da uživa veću nezavisnost i osnaži svoju ekonomiju. Iskopavanja u bosanskim rudnicima su dosegla svoj vrhunac ranih godina Tvrtkovog drugog kraljevanja. Značajno se povećao broj dubrovačkih trgovaca, a potpisao je i trgovački sporazum s Mletačkom republikom što je naljutilo Dubrovčane, ali je izuzetno povoljno utjecalo na razvoj bosanske ekonomije. Novi odnosi s Mletačkom republikom zasmetali su i njenom velikom neprijatelju, Osmanskom carstvu, koje je [[1424]]. napadom na Bosnu Tvrtku poslalo jasnu poruku da se ne udruživa s njom, što je i poslušao budući da mu Mletačka republika nije mogla pomoći u borbi protiv Osmanlija.<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | <small><small>Prekid odnosa Tvrtkovih s Mlečanima nije značio poboljšanje njegovih odnosa s Dubrovčanima, koji su [[1424]]. godine pružili azil njegovom rođaku ili drugom vanbračnom polubratu, [[Vuk Banić|Vuku Baniću]], koji mu je pokušao uzurpirati vlast. Odnosi su se još više pogoršali kada je Tvrtko iskoristio priliku da pokuša povratiti Srebrenicu koju je bila zauzela Srbija dok se Srbija borila s Osmanlijama uz pomoć Dubrovčana. Nije uspio, a [[Stefan Lazarević]] je nastavio pustošiti bosanski teritorij.<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | === Alijansa s Ugarskom ===
| |
| − | | |
| − | <small><small>Vidjevši da Mletačka republika nije koristan saveznik kakav mu je bio potreban za borbu protiv Osmanlija, Tvrtko obnavlja savez s Ugarskom sporazumima iz [[1425]]. i [[1426]]. godine. Ovaj potez su Osmanlije protumačile kao neprijateljski čin i napale Bosnu, prisilivši Tvrtka da osmanskog sultana prizna kao [[suzeren]]a i pristane isplaćivati mu godišnji tribut. Očajno mu je bila potrebna ugarska pomoć, što je kralj Sigismund znao, pa je zatražio od njega da za prijestolonasljednika prizna celjskog grofa [[Herman II, grof Celja|Hermana II]], koji je bio sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]] i otac Sigismundove supruge, kraljice [[Barbara Celjska|Barbare]]. Ovaj plan je bio izuzetno nepopularan među bosanskim plemićima koji nisu željeli niti da Ugarska dobije više moći u Bosni niti da time isprovociraju Osmanlije. Vuk Banić je kontaktirao nezadovoljno plemstvo, a Tvrtko, svjestan mogućnosti pobune plemstva, požurio je osigurati ugarsku podršku i [[1427]]. godine priznao 62-godišnjeg Hermana za prijestolonasljednika. Sljedeće godine produbio je alijansu s Ugarskom oženivši [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku ugarskog plemića [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana]]. [[Rimokatolička crkva]] se usprotivila braku, te ga je dozvolila tek kada se papa uvjerio u Tvrtkovu odanost [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], a sam Tvrtko je papi priznao da vlada zemljom heretika. Vjenčanju iz protesta nisu prisustvovali Kosača, [[Radoslav Pavlović]], i [[Zlatonosovići]].<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | === Borba s Radivojem ===
| |
| − | | |
| − | <small><small>Godine [[1432]]. Tvrtku se pojavljuje nova prijetnja u vidu njegovog bratića, [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], nezakonitog sina kralja Stjepana Ostoje. Radivoj je uz osmanlijsku pomoć vladao većim dijelom Bosne u periodu od [[1433]]. do [[1435]]. godine. Jedan od Tvrtkovih malobrojnih saveznika među plemstvom bio je vojvoda [[Juraj Vojsalić]], Hrvojev nasljendik. Radivoj je uz Sandaljevu pomoć zavladao cijelom istočnom Bosnom, dok je Tvrtko zadržao vlast nad centralnom i sjeverozapadnom Bosnom. Godine [[1434]]. Radivoj je zauzeo Bobovac, gdje se čuvala kraljevska kruna. Mađari su mu iste godine pritekli u pomoć i uspjeli mu povratiti značajan dio kraljevstva, ali su se vratili sljedeće godine; sam Tvrtko se našao na ugarskom dvoru [[1435]]. godine. Za vrijeme svoje druge vladavine morao se boriti i protiv spletki i urota koje je stvarala bivša supruga njegovog brata, kraljica Kujava.<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Smrt i naslijeđe ==
| |
| − | | |
| − | <small><small>Kralj Tvrtko II umro je u novembru [[1443]]. godine. Njegovu vladavinu obilježila je obnova bosanskih gradova i jačanje utjecaja [[Franjevci|franjevaca]]. Nadživio je Hermana, a Mađari su bili prezauzeti nestabilnošću vlastitoj državi da bi podržali njegovog sina i nasljednika, grofa [[Fridrik II, grof Celja|Fridrika II]]. Naslijedio ga je [[Stjepan Tomaš]], mlađi vanbračni sin njegovog polubrata Ostoje, kojeg je sam Tvrtko vjerovatno proglasio prijestolonasljednikom (što je Tomaš i tvrdio u jednoj svojoj povelji) umjesto Radivoja kojeg je mrzio.<ref name="Fine"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Brakovi i potomstvo ==
| |
| − | | |
| − | <small><small>Tvrtko je bio oženjen tokom svoje prve vladavine. Dubrovčani [[1409]]. godine spominju "kraljicu, ženu bosanskog kralja Tvrtka II". Međutim, ime njegove prve supruge nije sačuvano.<ref name="Živković"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | <small><small>U proljeće [[1428]]. godine Tvrtko II je oženio [[Doroteja Gorjanska|Doroteju Gorjansku]], kćerku hrvatskog bana [[Ivan Gorjanski (ban)|Ivana Gorjanskog]] i rodicu u trećem koljenu cara Sigismunda.<ref name=Mandić>Mandić, Dominik: ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 317. strana</ref><ref name="Živković"/> Nije razjašnjeno pitanje njihovog potomstva. Kako izvori ne spominju djecu kraljevskog para, može se pretpostaviti da ih nije ni bilo. Međutim, arheološkim istraživanjem kraljevske grobnice utvrđeno je da se između grobova kralja Tvrtka II i kraljice Doroteje nalazi dječiji grob. Kraljica Doroteja umrla je u septembru [[1438]]. godine, nakon deset godina braka.<ref name="Živković"/> </small></small>
| |
| − | | |
| − | == Preci ==
| |
| − | {{Porodično stablo 5
| |
| − | |style=font-size: 90%; line-height: 110%;
| |
| − | |border=1
| |
| − | |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0;
| |
| − | |boxstyle_1=background-color: #fcc;
| |
| − | |boxstyle_2=background-color: #fb9;
| |
| − | |boxstyle_3=background-color: #ffc;
| |
| − | |boxstyle_4=background-color: #bfc;
| |
| − | |boxstyle_5=background-color: #fcb;
| |
| − | |1= 1. '''Tvrtko II, kralj Bosne'''
| |
| − | |2= 2. [[Tvrtko I, kralj Bosne]]
| |
| − | |3= 3. [[Doroteja Vidinska]]
| |
| − | |4= 4. [[Vladislav Kotromanić]]
| |
| − | |5= 5. [[Jelena Šubić]]
| |
| − | |6= 6. [[Ivan Stracimir, car Bugarske]]
| |
| − | |7= 7. [[Ana (Slava) Vlaška]]
| |
| − | |8= 8. [[Stjepan I, ban Bosne]]
| |
| − | |9= 9. [[Elizabeta Nemanjić]]
| |
| − | |10= 10. [[Juraj II Šubić]]
| |
| − | |12= 12. [[Ivan Aleksandar, car Bugarske]]
| |
| − | |13= 13. [[Teodora Vlaška]]
| |
| − | |14= 14. [[Nikola Aleksandar, vojvoda Vlaške]]
| |
| − | |15= 15. Klara Dobočka
| |
| − | |16= 16. [[Prijezda I, ban Bosne]]
| |
| − | |18= 18. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]]
| |
| − | |19= 19. [[Katarina od Ugarske (sprska kraljica)|Katarina od Ugarske]]
| |
| − | |20= 20. [[Pavao I Šubić]]
| |
| − | |24= 24. [[Stracimir, despot Krana]]
| |
| − | |26= 26. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]]
| |
| − | |27= 27. Ana
| |
| − | |28= 28. [[Basarab I, vojvoda Vlaške]]
| |
| − | |29= 29. Ana
| |
| − | }}
| |
| − | | |
| − | == Źródła ==
| |
| − | | |
| − | <references/>
| |
| − | | |
| − | {{Početak redoslijedne kutije}}
| |
| − | {{Vladarske titule}}
| |
| − | {{Redoslijedna kutija 1 na 1
| |
| − | |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]
| |
| − | |godine=[[1404]]-[[1409]]
| |
| − | |prethodnik=[[Stjepan Ostoja]]
| |
| − | |nasljednik=[[Stjepan Ostoja]]
| |
| − | }}
| |
| − | {{Redoslijedna kutija 1 na 1
| |
| − | |titula=[[Spisak bosanskih vladara|Kralj Bosne]]<br>'''[[1421]]-[[1443]]<br><small>u sukobu s [[Radivoj Ostojić|Radivojem]]<br>[[1432]]-[[1435]]</small>'''
| |
| − | |godine=
| |
| − | |prethodnik=[[Stjepan Ostojić]]
| |
| − | |nasljednik=[[Stjepan Tomaš]]
| |
| − | }}
| |
| − | {{Kraj redoslijedne kutije}}
| |
| − | {{Kotromanići}}
| |
| − | {{Bosanski vladari i velikaši}}
| |
| − | | |
| − | [[Kategorija:Bosanski kraljevi]]
| |
| − | [[Kategorija:Kotromanići]]
| |
| − | | |
| − | | |
| − | | |
| − | | |
| − | [[Kategoria:Dynastie]]
| |
| − | [[Kategoria:Dynastia Kotromanić]]
| |
| − | [[Kategoria:Dynastia Kotromanowiczów]]
| |
| − | [[Kategoria:Kotromanić]]
| |
| − | [[Kategoria:Kotromanowicze]] | |
