Erdődi Simon: Różnice pomiędzy wersjami

Z Felczak story
Przejdź do nawigacji Przejdź do wyszukiwania
Linia 35: Linia 35:
 
  <small><small><small><small>'''Šimun Bakač Erdődy''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon Bakocz de Erdődy'') (?, oko [[1492.]] - [[Čazma]], [[2. lipnja]] [[1543.]]), [[ban|hrvatski ban]] (1530.-1534.) i [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] (1518.-1543.) iz velikaške obitelji [[Erdődy]]. </small></small></small></small>
 
  <small><small><small><small>'''Šimun Bakač Erdődy''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Simon Bakocz de Erdődy'') (?, oko [[1492.]] - [[Čazma]], [[2. lipnja]] [[1543.]]), [[ban|hrvatski ban]] (1530.-1534.) i [[Zagrebačka biskupija|zagrebački biskup]] (1518.-1543.) iz velikaške obitelji [[Erdődy]]. </small></small></small></small>
  
== Životopis ==
+
== Życiorys ==
 +
 
 +
Król Ludwik II (1516-1526) został mianowany biskupem Zagrzebia w 1518 r. Za namową kuzyna Szymona, kardynała Tomo Bakača, a zatwierdzony przez papieża Leona X (1513-1521) 10 listopada tego samego roku [1].
  
 
  <small><small><small><small>Kralj [[Ludovik II. Jagelović|Ludovik II.]] (1516.-1526.) imenovao ga je [[1518.]] godine za zagrebačkog biskupa, na prijedlog Šimunova rođaka, [[kardinal]]a [[Toma Bakač|Tome Bakača]], a potvrdio ga je [[papa]] [[Lav X.]] (1513.-1521.) dana [[10. studenog]]a iste godine.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1082 Šimun Bakač - Hrvatski biografski leksikon]</ref>  </small></small></small></small>
 
  <small><small><small><small>Kralj [[Ludovik II. Jagelović|Ludovik II.]] (1516.-1526.) imenovao ga je [[1518.]] godine za zagrebačkog biskupa, na prijedlog Šimunova rođaka, [[kardinal]]a [[Toma Bakač|Tome Bakača]], a potvrdio ga je [[papa]] [[Lav X.]] (1513.-1521.) dana [[10. studenog]]a iste godine.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1082 Šimun Bakač - Hrvatski biografski leksikon]</ref>  </small></small></small></small>
 +
 +
Po klęsce pod Mohačkiem polje w 1526 r. Biskup Zagrzebia i Krsto Frankopan zwołali chorwacką szlachtę w 1527 r. Na sobór w Dubrawie. Pomimo parlamentu w Cetingradzie, parlament w Dubrawie wybrał na króla Iwana Zapolje [2]. Armia Ferdynanda, dzięki wsparciu Szymona z Zapolje, poważnie uszkodziła katedrę i sam Zagrzeb. W tym samym czasie Kaptol był po stronie Ferdynanda I. [3]
  
 
  <small><small><small><small>Nakon poraza na [[bitka na Mohačkom polju|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine, zagrebački je biskup sa [[Fran Krsto Frankopan|Krstom Frankopanom]] sazvao [[1527.]] hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]].<ref>http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-56-2004-08-08.pdf</ref> Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam [[Zagreb]]. Istovremeno, Kaptol je bio na strani [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5335 Šimun Bakač-Erdődy - Hrvatska enciklopedija]</ref> </small></small></small></small>
 
  <small><small><small><small>Nakon poraza na [[bitka na Mohačkom polju|Mohačkom polju]] [[1526.]] godine, zagrebački je biskup sa [[Fran Krsto Frankopan|Krstom Frankopanom]] sazvao [[1527.]] hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]].<ref>http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-56-2004-08-08.pdf</ref> Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam [[Zagreb]]. Istovremeno, Kaptol je bio na strani [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5335 Šimun Bakač-Erdődy - Hrvatska enciklopedija]</ref> </small></small></small></small>
 +
 +
W 1530 roku został mianowany chorwackim banem. Podczas oblężenia Vinodola przez biskupa, w 1541 r., Zginął Iwan Zriński, co rozgniewało jego brata Nikolę, a biskupa jeszcze bardziej zaatakował. Wraz ze śmiercią biskupa Erdödy'ego w 1543 r. Spory między Zrinskimi a Kościołem obcego ustały.
  
 
  <small><small><small><small>Godine [[1530.]] imenovan je za hrvatskog bana. Za vrijeme biskupova opsjedanja [[Vinodol]]a, [[1541.]] godine, poginuo je Ivan Zrinski što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja [[1543.]] godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale. </small></small></small></small>
 
  <small><small><small><small>Godine [[1530.]] imenovan je za hrvatskog bana. Za vrijeme biskupova opsjedanja [[Vinodol]]a, [[1541.]] godine, poginuo je Ivan Zrinski što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja [[1543.]] godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale. </small></small></small></small>
 +
 +
Podczas episkopatu Szymona powstał ruch reformatorski kierowany przez Marcina Lutra. Simon napisał następnie do papieża Klemensa VII. jak „energicznie i bezlitośnie przeciwstawia się luteranizmowi, bo inaczej większa część duchowieństwa jego diecezji byłaby już zarażona tą przede wszystkim zgubną sektą”. W następnych latach zwoływał synody, aby powstrzymać rozprzestrzenianie się nauk protestanckich. [4] [5]
  
 
  <small><small><small><small>Za vrijeme Šimunovog [[biskup]]ovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog [[martin Luther|Martinom Lutherom]]. Šimun tada piše papi [[klement VII.|Klementu VII.]] kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.<ref>[http://rkczg.hr/reformacija-u-hrvatskoj/ Reformacija u Hrvatskoj], pristupljeno 13. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.krizevci.net/hr/html/marko-zivot.html krizevci.net]</ref>  </small></small></small></small>
 
  <small><small><small><small>Za vrijeme Šimunovog [[biskup]]ovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog [[martin Luther|Martinom Lutherom]]. Šimun tada piše papi [[klement VII.|Klementu VII.]] kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.<ref>[http://rkczg.hr/reformacija-u-hrvatskoj/ Reformacija u Hrvatskoj], pristupljeno 13. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.krizevci.net/hr/html/marko-zivot.html krizevci.net]</ref>  </small></small></small></small>

Wersja z 15:22, 1 sie 2020

Simon Bakacz de Erdődy (?, C. 1492 - Čazma, 2 czerwca 1543), chorwacki ban (1530-1534) i biskup Zagrzebia (1518-1543) ze szlacheckiej rodziny Erdődy.

Šimun Bakač Erdődy (mađ. Simon Bakocz de Erdődy) (?, oko 1492. - Čazma, 2. lipnja 1543.), hrvatski ban (1530.-1534.) i zagrebački biskup (1518.-1543.) iz velikaške obitelji Erdődy. 

Życiorys

Król Ludwik II (1516-1526) został mianowany biskupem Zagrzebia w 1518 r. Za namową kuzyna Szymona, kardynała Tomo Bakača, a zatwierdzony przez papieża Leona X (1513-1521) 10 listopada tego samego roku [1].

Kralj Ludovik II. (1516.-1526.) imenovao ga je 1518. godine za zagrebačkog biskupa, na prijedlog Šimunova rođaka, kardinala Tome Bakača, a potvrdio ga je papa Lav X. (1513.-1521.) dana 10. studenoga iste godine.[1]  

Po klęsce pod Mohačkiem polje w 1526 r. Biskup Zagrzebia i Krsto Frankopan zwołali chorwacką szlachtę w 1527 r. Na sobór w Dubrawie. Pomimo parlamentu w Cetingradzie, parlament w Dubrawie wybrał na króla Iwana Zapolje [2]. Armia Ferdynanda, dzięki wsparciu Szymona z Zapolje, poważnie uszkodziła katedrę i sam Zagrzeb. W tym samym czasie Kaptol był po stronie Ferdynanda I. [3]

Nakon poraza na Mohačkom polju 1526. godine, zagrebački je biskup sa Krstom Frankopanom sazvao 1527. hrvatsko plemstvo na sabor u Dubravi. Unatoč saboru u Cetingradu, sabor u Dubravi je za kralja izabrao Ivana Zapolju.[2] Ferdinandova je vojska, zbog Šimunove potpore Zapolji, teško oštetila katedralu i sam Zagreb. Istovremeno, Kaptol je bio na strani Ferdinanda I.[3] 

W 1530 roku został mianowany chorwackim banem. Podczas oblężenia Vinodola przez biskupa, w 1541 r., Zginął Iwan Zriński, co rozgniewało jego brata Nikolę, a biskupa jeszcze bardziej zaatakował. Wraz ze śmiercią biskupa Erdödy'ego w 1543 r. Spory między Zrinskimi a Kościołem obcego ustały.

Godine 1530. imenovan je za hrvatskog bana. Za vrijeme biskupova opsjedanja Vinodola, 1541. godine, poginuo je Ivan Zrinski što je razgnjevilo njegova brata Nikolu te je on još više napadao biskupa. Smrću biskupa Erdödyja 1543. godine razmirice između Zrinskih i strane Crkve su se stišale. 

Podczas episkopatu Szymona powstał ruch reformatorski kierowany przez Marcina Lutra. Simon napisał następnie do papieża Klemensa VII. jak „energicznie i bezlitośnie przeciwstawia się luteranizmowi, bo inaczej większa część duchowieństwa jego diecezji byłaby już zarażona tą przede wszystkim zgubną sektą”. W następnych latach zwoływał synody, aby powstrzymać rozprzestrzenianie się nauk protestanckich. [4] [5]

Za vrijeme Šimunovog biskupovanja došlo je do pojave reformatorskog pokreta predvođenog Martinom Lutherom. Šimun tada piše papi Klementu VII. kako se "energično i bezobzirno opire luteranizmu, jer bi u protivnom veći dio svećenstva njegove biskupije već bio zaražen tom nadasve pogubnom sljedbom." Idućih godina sazivao je Sinode kojima je bio cilj zaustaviti širenje protestantskog učenja.[4][5]  

Przypisy

Linki zewnętrzne



Szablon:GLAVNIRASPORED:Erdődy, Šimun Kategorija:hrvatski biskupi Kategorija:Hrvatski banovi Kategorija:Erdődy Kategorija:Životopisi, Čazma