Krbavska biskupija: Różnice pomiędzy wersjami

Z Felczak story
Przejdź do nawigacji Przejdź do wyszukiwania
Linia 1: Linia 1:
[[Kategoria:2]]
+
[[Kategoria:1h]]
 
 
 
{{Uwaga|
 
{{Uwaga|
 
|strona  = https://hr.wikipedia.org/wiki/Krbavska_biskupija
 
|strona  = https://hr.wikipedia.org/wiki/Krbavska_biskupija
Linia 15: Linia 14:
 
  |
 
  |
  
'''Krbavska''' ili '''Modruška biskupija''' naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] do [[Vinodol]]a. Danas je to [[naslovna biskupija]], koja nosi ime utrnute biskupije.
+
<small><small><small><small>'''Krbavska''' ili '''Modruška biskupija''' naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] do [[Vinodol]]a. Danas je to [[naslovna biskupija]], koja nosi ime utrnute biskupije. </small></small></small></small>
  
== Povijest ==
+
== Historia ==
  
Krbavska biskupija osnovana je [[1185.]] godine na Crkvenom saboru u [[Split]]u, sa sjedištem u Udbini. Prvi biskup zvao se [[Matej (krbavski biskup)|Matej]]. U vlasništvu je imao [[zlatni križ krbavskih biskupa]], jedan od najdragocjenijih sakralnih predmeta hrvatske crkvene baštine. Sjedište biskupa bila je [[Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi|katedrala sv. Jakova Starijeg]] u [[Krbava (Udbina)|Krbavi]].<ref name="Škrinjar">[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/6574-tu-smo-bit-emo-za-vijeke-vjekova-crkva-hrvatskih-muenika-na-udbini.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini. Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi. Fotografije: nema oznake autora. 08. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)</ref> Biskupija je imala župe Novigrad (danas [[Todorovo]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]), [[Drežnik]], [[Plaški]], [[Modruš]] i [[Vinodol]]. Od [[1460.]] novo sjedište biskupije je u [[Modruš]]u i odmah mijenja naslov u Krbavsko-modrušku biskupiju.  
+
<small><small><small><small>Krbavska biskupija osnovana je [[1185.]] godine na Crkvenom saboru u [[Split]]u, sa sjedištem u Udbini. Prvi biskup zvao se [[Matej (krbavski biskup)|Matej]]. U vlasništvu je imao [[zlatni križ krbavskih biskupa]], jedan od najdragocjenijih sakralnih predmeta hrvatske crkvene baštine. Sjedište biskupa bila je [[Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi|katedrala sv. Jakova Starijeg]] u [[Krbava (Udbina)|Krbavi]].<ref name="Škrinjar">[http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/6574-tu-smo-bit-emo-za-vijeke-vjekova-crkva-hrvatskih-muenika-na-udbini.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Ljubomir Škrinjar: Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini. Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi. Fotografije: nema oznake autora. 08. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)</ref> Biskupija je imala župe Novigrad (danas [[Todorovo]] u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]), [[Drežnik]], [[Plaški]], [[Modruš]] i [[Vinodol]]. Od [[1460.]] novo sjedište biskupije je u [[Modruš]]u i odmah mijenja naslov u Krbavsko-modrušku biskupiju. </small></small></small></small>
  
Zbog čestih napada [[Osmansko carstvo|Turaka]] od [[1493.]] sjedište je u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]].<ref name="Škrinjar"/> Godine [[1640.]] pripojena je [[Gospićko-senjska biskupija|Senjskoj biskupiji]] i mijenja naslov u [[Gospićko-senjska biskupija|Senjsko-modruška biskupija]] koja je ukinuta [[1969.]] godine, kada je pripojena [[Riječka nadbiskupija|Riječkoj nadbiskupiji]].
+
<small><small><small><small>Zbog čestih napada [[Osmansko carstvo|Turaka]] od [[1493.]] sjedište je u [[Novi Vinodolski|Novom Vinodolskom]].<ref name="Škrinjar"/> Godine [[1640.]] pripojena je [[Gospićko-senjska biskupija|Senjskoj biskupiji]] i mijenja naslov u [[Gospićko-senjska biskupija|Senjsko-modruška biskupija]] koja je ukinuta [[1969.]] godine, kada je pripojena [[Riječka nadbiskupija|Riječkoj nadbiskupiji]]. </small></small></small></small>
  
Biskupija postaje naslovna [[25. svibnja]] [[2000.]], a za prvog naslovnog biskupa je, [[30. listopada]] [[2001.]], postavljen [[Dominick John Lagonegro]].
+
<small><small><small><small>Biskupija postaje naslovna [[25. svibnja]] [[2000.]], a za prvog naslovnog biskupa je, [[30. listopada]] [[2001.]], postavljen [[Dominick John Lagonegro]]. </small></small></small></small>
  
 
== Biskupi ==
 
== Biskupi ==

Wersja z 15:39, 15 kwi 2020

Krbavska ili Modruška biskupija naziv je za povijesnu biskupiju koja se prostirala preko Bosne i Hercegovine do Vinodola. Danas je to naslovna biskupija, koja nosi ime utrnute biskupije. 

Historia

Krbavska biskupija osnovana je 1185. godine na Crkvenom saboru u Splitu, sa sjedištem u Udbini. Prvi biskup zvao se Matej. U vlasništvu je imao zlatni križ krbavskih biskupa, jedan od najdragocjenijih sakralnih predmeta hrvatske crkvene baštine. Sjedište biskupa bila je katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi.[1] Biskupija je imala župe Novigrad (danas Todorovo u BiH), Drežnik, Plaški, Modruš i Vinodol. Od 1460. novo sjedište biskupije je u Modrušu i odmah mijenja naslov u Krbavsko-modrušku biskupiju.  
Zbog čestih napada Turaka od 1493. sjedište je u Novom Vinodolskom.[1] Godine 1640. pripojena je Senjskoj biskupiji i mijenja naslov u Senjsko-modruška biskupija koja je ukinuta 1969. godine, kada je pripojena Riječkoj nadbiskupiji. 
Biskupija postaje naslovna 25. svibnja 2000., a za prvog naslovnog biskupa je, 30. listopada 2001., postavljen Dominick John Lagonegro. 

Biskupi

Naslovni biskupi

Poveznice

Przypisy

  1. 1,0 1,1 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Ljubomir Škrinjar: Hrvatska svjetla i tame. Tu smo, bit ćemo, za vijeke vjekova - crkva Hrvatskih mučenika na Udbini. Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi. Fotografije: nema oznake autora. 08. rujna 2010. (pristupljeno 9. veljače 2017.)
Krbavska (Modruška) biskupija
Dioecesis Krbava
Područje biskupije
Područje biskupije
Obszar
Państwo Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Statystyka
Podatci
Obred latinski
Osnovana 1185.
Promjena statusa ukinuta 1640.
Vodstvo
Biskup Dominick John Lagonegro
(naslovni biskup)
Ostalo

Kategorija:Katolička upravna podjela Republike Hrvatske