|
|
| Linia 1: |
Linia 1: |
| − | Za: [https://hu.wikipedia.org/wiki/Frangep%C3%A1n_Bern%C3%A1t]
| + | #PATRZ [[Bernardin Frankopan]] |
| − | Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Bernardin_Frankopan]
| |
| − | Za: [https://en.wikipedia.org/wiki/Bernardin_Frankopan]
| |
| | | | |
| − | {| align=right style="margin: 0 0 0 0; text-align: center; border:1px solid #aaaaaa; font-size: 85%; width: 250px;" class=box
| + | [[Kategoria:Przekierowane]] |
| − | |-
| |
| − | |
| |
| − | {{Magnat infobox
| |
| − | |władca = Frangepán Bernát
| |
| − | |imiona =
| |
| − | |tytulatura = Książę Modruš<br>Obrońca Chorwacji (jako "Antemurale Christianitatis")
| |
| − | |grafika = Modruš_(Croatia)_-_Spomen-ploča_Bernardinu_Frankopanu.jpg
| |
| − | |opis grafiki = Tablica upamiętniająca Bernardyna Frankopana na fasadzie kościoła parafialnego pw. Trójcy Świętej w Modrus
| |
| − | |herb = Frangepán_család_címere.png
| |
| − | |opis herbu = Herb rodziny Frangepán<br>z dwoma lwami
| |
| − | |faksymile =
| |
| − | |opis faksymile =
| |
| − | |dewiza =
| |
| − | |1. tytuł = Książę Krk i Modruš
| |
| − | |1. od =
| |
| − | |1. do =
| |
| − | |1. koronacja =
| |
| − | |1. poprzednik =
| |
| − | |1. następca =
| |
| − | |ród = [[Frangepán]]
| |
| − | |data urodzenia = 1 stycznia 1453
| |
| − | |miejsce urodzenia = Ozalj
| |
| − | |data śmierci = 31 grudnia 1529 (wiek 76)
| |
| − | |miejsce śmierci = Ugarska
| |
| − | |przyczyna śmierci = naturalna
| |
| − | |miejsce spoczynku = Gyula - klasztor OO.Franciszkanów ??
| |
| − | |ojciec = Frangepán István (bd-1481)<br>Ban Chorwacji
| |
| − | |matka = Isotta d' Este (1425-1456)<br>księżna Ferrary
| |
| − | |rodzeństwo =
| |
| − | |1. związek = żona
| |
| − | |1. związek z = Luiza Marzano d'Aragona
| |
| − | |1. związek od =
| |
| − | |1. związek do =
| |
| − | |1. dzieci = [[Frangepán Beatrix|Beatrix]]/Beatrica<br>[[Frangepán Kristóf|Kristóf]]/Krsto<br>Matija, Ferdinand, Marija Magdalena, Elizabeta/Ižota, Ivan Franjo
| |
| − | Eufrozina, Katarina
| |
| − | |odznaczenia =
| |
| − | |commons =
| |
| − | |wikiźródła =
| |
| − | |wikicytaty =
| |
| − | }}
| |
| − | |}
| |
| − | | |
| − | '''Frangepán Bernát''' (1452–1529) modrusi gróf, Horvátország leghatalmasabb és leggazdagabb főura, aki anyja útján az Estékkel, neje Aragoniai Aloysia útján magával a nápolyi királyi házzal is rokonságban állt. Apja Frangepán István.
| |
| − | | |
| − | [[Plik:Modrus-Fiume County Map.jpg|thumb|left|Mapa byłego hrabstwa Modrusko-Rijeka, w którym znajdowała się większość majątków Bernardina]]
| |
| − | | |
| − | IV. Frigyes császár 1443. március 3-án Bécsújhelyen engedélyezte Frangepán István, vegliai és modrusi gróf, királyi tanácsos és örökösei részére, hogy a címerüket pénzeikre verethessék rá.
| |
| − | | |
| − | [[Modrus]] ekkoriban a kontinentális Horvátország legjelentősebb településének számított és érthető módon alkalmas helynek látszott, amikor a töröktől fenyegetett területen levő korbáviai püspökség részére amely új székhelyet keresett.
| |
| − | | |
| − | A püspökség áttelepítését végül Frangepán Istvánnak sikerült elérnie 1460-ban.
| |
| − | | |
| − | A város ekkor gazdag, fejlődő település volt, tíz templommal és nagyszámú lakossal. a püspöki katedrálist a városfal keleti oldalában, egy fallal övezett és félkör alakú tornyokkal védett teraszra, a korábbi szt. Márk titulusú templom helyére építették fel.
| |
| − | | |
| − | Frangepán István és fia Bernát velencei segítséggel erősítette meg a vár védelmét. Az állandó helyőrség jelenléte már 1470-ben indokolttá vált, amikor a törökök 20 000 fős sereggel Modrus környékére törtek, felprédálva a modrusi és a szomszédos uradalmak területét.
| |
| − | | |
| − | Modrus hanyatlásának kezdete az 1493-as esztendőre tehető, amikor a [[Derecsényi Imre]] horvát-dalmát-szlavón bán vezette horvát seregeket a törökök megsemmisítették a korbáviai síkon.
| |
| − | | |
| − | Ezután még pár évig viszonylagos nyugalomban folyt itt az élet, sőt 1496-ban a várban töltött 20 napot maga [[Corvin János]] herceg is.
| |
| − | | |
| − | A török veszély állandósulása miatt a Frangepánok egy biztonságosabb helyen fekvő vár építésébe kezdtek [[Ogulin]] közelében, mely idővel a középkori Modrus helyébe lépett.
| |
| − | | |
| − | Frangepán Bernát halála után 1530-ban Modrus vára és helyőrsége a végvidéki katonaság fennhatóság alá került, a lakosság pedig Szlovéniába és nyugat-Magyarországra költözött.
| |
| − | | |
| − | [[Károlyváros]] várának 1579. évi felépítése után Modrus stratégiailag jelentéktelenné vált, újjáépítésére nem fordítottak gondot.
| |
| − | | |
| − | ==Források==
| |
| − | | |
| − | {{SORTUJ:Frankapan, Bernát}}
| |
| − | [[Kategoria:Rody|Frankapan]] | |
| − | [[Kategoria:Ród Frankapan]]
| |
| − | | |
| − | [[Kategória:1452-ben született személyek]]
| |
| − | [[Kategória:1529-ben elhunyt személyek]]
| |
| − | [[Kategória:Frangepán család]]
| |
| − | | |
| − | Za: [https://hr.wikipedia.org/wiki/Bernardin_Frankopan]
| |
| − | | |
| − | {{Infookvir životopis
| |
| − | | ime = Bernardin Frankopan
| |
| − | | slika = Modruš (Croatia) - Spomen-ploča Bernardinu Frankopanu.jpg
| |
| − | | veličina = 200px
| |
| − | | opis slike = Spomen-ploča Bernardinu Frankopanu na pročelju Župne crkve presvetog trojstva u [[Modruš]]u
| |
| − | | pseudonim =
| |
| − | | rođenje = [[1453.]]<br>[[Ozalj]]
| |
| − | | smrt = [[1529.]]<br>[[Ugarska]]
| |
| − | | nacionalnost = [[Hrvat]]
| |
| − | | titula = [[knez]]
| |
| − | | poznat_po =
| |
| − | | zanimanje =
| |
| − | | supruga = Lujza rođ. Marzano,<br>[[Aragonija|aragonska]] vojvotkinja
| |
| − | | partner =
| |
| − | | djeca = Matija, [[Krsto I. Frankopan Brinjski|Krsto]], [[Ferdinand Frankopan|Ferdinand]],<br>Marija Magdalena, [[Beatrica Frankopan|Beatrica]],<br>Elizabeta (Ižota), [[Ivan Franjo Frankopan|Ivan Franjo]],<br>Eufrozina, Katarina
| |
| − | | roditelji = Knez [[Stjepan III. Frankopan]]<br>i Ižota rođ. d'Este
| |
| − | }}
| |
| − | | |
| − | '''Bernardin Frankopan''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Bernardinus de Frangepanibus'') (?, [[1453.]] - ?, [[1529.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova [[Frankapani|Frankopana]]. Kao moćan i ugledan aristokrat, bio je nositelj borbe za opstanak hrvatskog naroda na prostorima [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|ugroženima]] od [[Osmansko Carstvo|turske]] invazije.
| |
| − | | |
| − | == Životopis ==
| |
| − | | |
| − | === Podrijetlo i obitelj ===
| |
| − | | |
| − | Rođen je vjerojatno u [[Ozalj|Ozlju]] kao jedini sin [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatskog]] [[Ban|bana]] [[Stjepan III. Frankapan|Stjepana III. Frankopana Modruškog]] i njegove supruge Ižote rođ. d'Este, vojvotkinje iz [[Ferrara|Ferrare]] (Italija). Njegov djed [[Nikola IV. Frankopan]], jedini vlasnik ogromnih posjeda knezova Krčkih na početku 15. stoljeća, bio je [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|hrvatski]] ban od [[1426.]] do [[1432.]] godine.
| |
| − | | |
| − | U nekim izvorima naziva ga se ''Bernardin Frankopan Modruški'', jer je prigodom velike diobe frankopanskih imanja [[1449.]] godine njegov otac dobio, između ostalog, naselje [[Modruš]] s pripadajućim vlastelinstvom, te dominantni utvrđeni zamak [[Tržan-grad (Modruš)|Tržan-grad]] na visokom strmom brijegu ponad Modruša. Po tom se toponimu tada cijeli ogranak nazvao Frankopani Modruški. Modruš je u drugoj polovici 15. stoljeća, premda izložen stalnoj opasnosti od Turaka, bio sjedište tog ogranka Frankopana, pa je i mladi knez Bernardin stolovao u njemu.
| |
| − | | |
| − | U drugim se izvorima navodi njegovo ime kao ''Bernardin Frankopan Ozaljski'', jer je on, zajedno s ocem, preuzeo veliku i važnu utvrdu [[Stari grad Ozalj|Ozalj]] nakon što je [[22. veljače]] [[1474.]] godine umro Bernardinov bratić [[Bartol X. Frankopan Ozaljski]] (sin [[Nikola V. Frankopan Ozaljski|Nikole V. Frankopana Ozaljskog]]), koji nije imao nasljednika, pa je njegov ogranak Frankopana izumro. Budući da je krajem 15. stoljeća pogibelj od Turaka postala nepodnošljiva, osobito nakon što su Osmanlije neposredno prije [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] 1493. godine opustošili Modruš, Bernardin je odlučio povući se prema sjeveru, te je počeo graditi i nove utvrde (među kojima je istaknuto mjesto imao [[Ogulin]], izgrađen nešto prije 1500. godine). Kako se sjedište obitelji preselilo iz Modruša, završivši nešto kasnije u Ozlju, Bernardinovi su se potomci nazivali Ozaljski.
| |
| − | | |
| − | Godine 1476. vjenčao se s [[Aragonija|aragonskom]] vojvotkinjom [[Lujza Marzano|Lujzom Marzano]] i u tom braku rodilo im se devetero djece, među kojima budući istaknuti vojskovođa [[Krsto I. Frankopan Brinjski|Krsto]], [[Kaločka nadbiskupija|kaločki]] nadbiskup [[Ivan Franjo Frankopan|Ivan Franjo]] i kći [[Beatrica Frankopan|Beatrica]], supruga hercega i hrvatskog bana [[Ivaniš Korvin|Ivaniša Korvina]].
| |
| − | | |
| − | === Život u turbulentnim vremenima ===
| |
| − | | |
| − | Već od rane mladosti, život Bernardina Frankopana obilježile su stalne napetosti i sukobi, iz kojih je on nastojao izvući najveću moguću korist, kako za sebe i svoju obitelj, tako i za Hrvatsku. Bio je jedno vrijeme u dobrim odnosima s carem [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrikom III. Habsburškim]], a poslije i s [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskim]] kraljem [[Matija Korvin|Matijom Korvinom]], što je potvrđeno zarukama njegove kćeri Marije Magdalene s jednim kraljevim rođakom. S ocem je kao dječak i mladić putovao na njegovim diplomatskim misijama po Europi i upoznao mnoge značajne osobe.
| |
| − | | |
| − | Dobre odnose s kraljem Matijom kvarilo je to, što je potonji godine 1469. Frankopanima oduzeo grad [[Senj]]. Taj stoljetni frankopanski posjed su nakon Matijine smrti, a nešto prije [[Bitka na Krbavskom polju|bitke na Krbavskom polju]], pokušali njegovi stari vlasnici vratiti 1493. godine, opsjednuvši ga svojom vojskom, ali su ga obranila dva, od kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] novoimenovana, hrvatska bana, [[Ivan Bot Bajnski|Ivan Bot od Bajne]] i [[Emerik Derenčin|Mirko Derenčin]].
| |
| − | | |
| − | Bernardin je bio u vrlo dobrim odnosima s [[Ivaniš Korvin|Ivanišem Korvinom]], izvanbračnim sinom kralja Matije, [[herceg]]om i kasnijim hrvatskim banom. Prigodom izbora novoga kralja godine 1490., podržavao je Ivaniša kao pretendenta na prijestolje, ali je prihvatio odluku da kraljem bude imenovan [[Vladislav II. Jagelović|Vladislav II]]. Mladom Ivanišu je nešto kasnije zapela za oko Bernardinova lijepa šesnaestogodišnja kći [[Beatrica Frankopan|Beatrica]], s kojom se i vjenčao 1496. godine. Bernardin je Beatrici tom prigodom za miraz dao gradove [[Bihać]] i [[Bosanski Novi|Novi]].
| |
| − | | |
| − | Sudjelujući cijeli svoj život u borbama s [[Osmansko Carstvo|Turcima]], Bernardin Frankopan našao se, kao i velik dio tadašnjeg plemstva tog dijela Hrvatske, dana 9. rujna 1493. godine u [[Krbavska bitka|Krbavskoj bitki]]. Toj je znamenitoj i istodobno tragičnoj epopeji hrvatskog naroda prethodilo nekoliko sukoba među pojedinim frankopanskim lozama, te Frankopana s drugim velikašima. Tako su se, primjerice, godine 1492. zbog nekog posjeda posvađali bratići Bernardin i [[Ivan Frankopan Cetinski|Ivan (Cetinski)]], a kad su se početkom 1493. godine pomirili, zajedno su se sukobili s banovima Botom i Derenčinom, koji su branili Senj. Ne mogavši ga osvojiti, povukli su se u [[Brinje]], ali su zatim za njima stigli banovi sa svojom vojskom i opkolili taj utvrđeni grad. Tijekom opsade smrtno je stradao ban Ivan Bot.
| |
| − | | |
| − | Saznavši da se velika turska vojska (njih oko 10.000) vraća s velikim plijenom iz pljačkaškog pohoda po Hrvatskoj i Sloveniji, posvađani hrvatski velikaši su međusobne razmirice stavili na stranu i skupa krenuli protiv zajedničkog neprijatelja, kojeg su prema zapovijedi bana [[Emerik Derenčin|Derenčina]] dočekali na [[Krbavsko polje|Krbavskom polju]]. Loša Derenčinova strategija i taktika dovela je do katastrofalnog poraza u kojem je izginula većina hrvatske vojske, te skoro svi plemići, a mali broj preživjelih odveden je u zarobljeništvo. Bernardin je bio među onima malobrojnima koji su se jedva uspjeli spasiti, jer se, uvidjevši da je poraz neizbježan, povukao s bojnog polja, odjahavši na svom brzom konju. Neki su mu kasnije predbacivali da je kukavički pobjegao, što nikad nije dokazano.
| |
| − |
| |
| − | [[Datoteka:Modrus-Fiume County Map.jpg|mini|300px|Karta nekadašnje Modruško-riječke županije u kojoj je bila većina Bernardinovih imanja]]
| |
| − | | |
| − | Bernardin Frankopan se kontinuirano zalagao da priskrbi Hrvatskoj pomoć europskih zemalja za obranu od Turaka, koristeći pritom svoje veze s njihovim diplomatima. Poznat je bio po svojim nadahnutim osobnim istupima i vatrenim govorima pred stranim vladarima, velikodostojnicima ili parlamentima. Tako je, na primjer, 1522. godine govorio pred [[Mleci|mletačkim]] duždom Grimanijem, a vjerojatno najpoznatiji je njegov znameniti ''Govor za Hrvatsku'' ([[Latinski jezik|lat.]]: ''[[s:Oratio pro Croatia|Oratio pro Croatia]]'') održan na latinskom jeziku pred [[Njemačka|njemačkim]] državnim saborom u [[Nürnberg]]u [[19. studenoga]] 1522. godine.
| |
| − | | |
| − | === Posljednje godine i smrt ===
| |
| − | | |
| − | Za razliku od nekih svojih frankopanskih rođaka koji su favorizirali pripadnike [[Habsburgovci|habsburške]] dinastije u njihovom nastojanju da se prigodom izbora kralja popnu na hrvatsko-ugarsko prijestolje, Bernardin je u pravilu bio protiv Habsburgovaca. Tako je 1490. godine podupirao [[Ivaniš Korvin|Ivaniša Korvina]], a bio protiv [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana Habsburškog]], dok je 1527. godine podržao odluku pretežno slavonskog plemstva na Saboru u [[Dubrava (Zagrebačka županija)|Dubravi]] kod Čazme da se za kralja izabere [[Ivan Zapolja]]. Njegovi su rođaci u tim situacijama bili skloniji Habsburgovcima, pa su, primjerice, [[Juraj III. Frankopan Slunjski]] i [[Vuk I. Frankopan Tržački]] bili potpisnici [[Cetingradska povelja|Cetingradske povelje]], kojom je hrvatsko plemstvo na Saboru u [[Cetin|Cetingradu]] potvrdilo za kralja Maksimilijanova unuka [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]].
| |
| − | | |
| − | Nakon što mu je 1527. godine u bitki za [[Varaždin]] poginuo sin [[Krsto I. Frankopan Brinjski|Krsto]], a nešto ranije umro i drugi sin [[Ferdinand Frankopan|Ferdinand]], gospodar [[Stari grad Ozalj|ozaljskog]] vlastelinstva, Bernardin je, nalazeći se već u poznim godinama, preminuo 1529. (neki izvori spominju 1530. kao godinu njegove smrti).
| |
| − | | |
| − | == Značaj i nasljeđe ==
| |
| − | | |
| − | Živjevši u onom razdoblju hrvatske prošlosti koja je obilježena otvorenom prijetnjom [[Osmansko Carstvo|Turskog Carstva]] za goli opstanak Kraljevstva, Bernardin Frankopan je pripadao generaciji hrvatskih velikaša i boraca za opstojnost naroda i države u kojima je sazrela svijest da je nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] 1463. godine, a osobito poslije, za Hrvate tragične, [[Bitka na Krbavskom polju|bitke na Krbavskom polju]] potrebno intenzivirati napore za dovođenje djelotvorne pomoći iz politički i vojno jakih europskih zemalja za borbu protiv Turaka, jer pomoć koja dolazi s [[budim]]skog kraljevskog dvora nije i neće biti dovoljna.
| |
| − | | |
| − | Neki povjesničari drže da je upravo Bernardin prvi na dramatičan način Europljane upozorio na važnost Hrvatske kao ''predziđa kršćanstva'' ([[Latinski jezik|lat.]]: „''[[Antemurale Christianitatis|antemurale christianitatis]]''“) koje štiti [[Europa|Europu]] pred islamskim prodorom. Međutim, od izdašnije pomoći europskih moćnika nije bilo ništa, jer su se oni uglavnom bavili međusobnim sukobima za teritorijalnu prevlast ili vjerskim ratovima, a Hrvatskoj je pomoć stizala „na kapaljku“.
| |
| − | | |
| − | Bernardinovi su nasljednici i rođaci tijekom 16. stoljeća, zbog premoći osmanske vojne sile, morali napustiti veliki dio frankopanskih posjeda ([[Bihać]], [[Drežnik (stari grad)|Drežnik]], [[Tržac]], [[Gornji Furjan|Furjan]], [[Cetin|Cetingrad]], [[Mala Kladuša|Malu]] i [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]] i dr.) i preseliti se na krajnje zapadno područje Hrvatske
| |
| − | | |
| − | Budući da su svi njegovi sinovi umrli prije njega, Bernardina je 1529. godine izravno naslijedio unuk [[Stjepan IV. Frankopan Ozaljski]], sin [[Ferdinand Frankopan|Ferdinandov]]. Stjepan IV. sjedište je imao u [[Stari grad Ozalj|Ozlju]] i bio posljednji izdanak [[modruš]]ko-ozaljske grane Frankopana. Njegova sestra [[Ana Katarina Zrinska|Katarina]] udala se za slavnog [[Nikola Šubić Zrinski|Nikolu Zrinskog Sigetskog]], pa su preko nje Zrinski naslijedili dio prostranih frankopanskih imanja.
| |
| − | | |
| − | Značaj velikog erudita Bernardina Frankopana se, osim na vojnom i diplomatskom polju, očitovao i na području obrazovanja i kulture, te graditeljstva. Njegovavši [[hrvatski jezik]] i [[Glagoljica|glagoljsko pismo]], on je dao prevesti [[Biblija|Bibliju]] na hrvatski. Godine 1486. izdao je znameniti [[Modruški urbar|Modruški]] [[Urbari|urbar]], knjigu kodeksa pravnih i društvenih normi, važan povijesni dokument, izvorno pisan glagoljicom, kojim su se uređivali odnosi između feudalca i kmetova, i koja je izvor agrarnih i demografskih podataka.
| |
| − | | |
| − | == Utvrde Bernardina Frankopana ==
| |
| − | <gallery>
| |
| − | Datoteka:Tržan-grad (Modruš) - jugozapad.JPG|[[Tržan-grad (Modruš)|Tržan grad]] u [[Modruš]]u - Bernardinovo sjedište
| |
| − | Datoteka:Croatia Drivenik castle.jpg|[[Drivenik (gradina)|Drivenik kod Crikvenice]]
| |
| − | Datoteka:Gradina Grizane 210907.jpg|[[Grižane]] u [[Vinodol]]u
| |
| − | Datoteka:Burg Ogulin.jpg|Kaštel u [[Ogulin]]u
| |
| − | Datoteka:Dobovac-Karlovac.JPG|Dubovac u [[Karlovac|Karlovcu]]
| |
| − | Datoteka:Zugang Schloss Ozalj1.JPG|[[Stari grad Ozalj|Burg u Ozlju]]
| |
| − | Datoteka:Ribnik (Sa istočne strane).png|[[Ribnik]] kod Karlovca
| |
| − | Datoteka:Bihac tvrdi grad AD 1590.jpg|[[Bihać|Utvrđeni grad Bihać]]
| |
| − | </gallery>
| |
| − | | |
| − | == Poveznice ==
| |
| − | | |
| − | * [[Frankopani]]
| |
| − | * [[Obiteljsko stablo knezova Frankopana]]
| |
| − | * [[Modruš]]
| |
| − | * [[Ozalj]]
| |
| − | * [[Krbavska bitka]]
| |
| − | * [[Krsto I. Frankopan Brinjski]]
| |
| − | * [[Ivaniš Korvin]]
| |
| − | | |
| − | == Vanjske poveznice ==
| |
| − | {{wikicitat}}
| |
| − | * [https://hrcak.srce.hr/file/118498 Bernardin Frankopan u izvornom znanstvenom radu akademika Petra Strčića]
| |
| − | * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6286 Frankapan, Bernardin Ozaljski - Hrvatski biografski leksikon], pristupljeno 18. veljače 2016.
| |
| − | * [http://www.ozalj-tz.hr/znameniti.asp Ozalj - vjerojatno mjesto Bernardinova rođenja]
| |
| − | * [http://www.hic.hr/books/pavlicev/06.htm Bernardin Frankopan - apologet i tražitelj pomoći Europe za Hrvatsku]
| |
| − | * [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&lang=en&rad=454283 Gradnja novih utvrda u Bernardinovo doba]
| |
| − | * [http://www.croatianhistory.net/etf/likka.html Urbar modruški - jedna od niza knjiga glagoljičke baštine iz Bernardinova doba]
| |
| − | * Hrvoje Kekez, [https://bib.irb.hr/datoteka/438224.Hrvoje_Kekez-Bernardin_Frankapan_i_Krbavska_bitka.pdf ''Bernardin Frankapan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?''], ''Modruški zbornik'', 2009. (3)
| |
| − | | |
| − | {{GLAVNIRASPORED:Frankapan, Bernardin}}
| |
| − | [[Kategorija:Frankapani|Bernardin]]
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
| |
| − | [[Kategorija:Životopisi, Ogulin]]
| |
| − | [[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
| |
