Petar Keglević: Różnice pomiędzy wersjami
Przejdź do nawigacji
Przejdź do wyszukiwania
| Linia 52: | Linia 52: | ||
|fusnote = | |fusnote = | ||
}} | }} | ||
| − | |||
| − | + | <small><small><small><small>'''Petar Keglević''' poznat kao i '''Petar Keglević od Bužima''' ([[1478]]. - [[1554]].), [[hrvatski ban|hrvatsko-slavonsko-dalmatinski]] [[ban]]. </small></small></small></small> | |
| − | Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]] [[1493]]. godine. Proslavio se u [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|borbi s Turcima]] 1521. godine. Od [[1521]].-[[1522]]. je [[kapetan]], pa postaje [[ban]] [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] u [[Jajce|Jajcu]] onda kraljevski komesar (''generalni javni tužitelj'') [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slavonija|Slavonije]] ([[1533]].-[[1537]].) i hrvatski ban od ([[1537]].-[[1542]].). | + | <small><small><small><small>Potječe iz staroga hrvatskog plemićkog roda [[Prklji|Prklja]], koji se [[1322]]. godine spominju u dolini [[Zrmanja|Zrmanje]] blizu [[Ervenik|Ervenika]]. Po Keglenu, jednom članu roda, početkom 15. stoljeća, obitelj je dobila prezime [[Keglevići|Keglević]]. U drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali su tvrđavu [[Kegalj-grad]] u kninskoj županiji. </small></small></small></small> |
| + | |||
| + | <small><small><small><small>Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na [[Krbavska bitka|Krbavskom polju]] [[1493]]. godine. Proslavio se u [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|borbi s Turcima]] 1521. godine. Od [[1521]].-[[1522]]. je [[kapetan]], pa postaje [[ban]] [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] u [[Jajce|Jajcu]] onda kraljevski komesar (''generalni javni tužitelj'') [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slavonija|Slavonije]] ([[1533]].-[[1537]].) i hrvatski ban od ([[1537]].-[[1542]].). </small></small></small></small> | ||
| + | |||
| + | <small><small><small><small>Nešto prije Mohačke bitke stekao je [[ius gladii]]. </small></small></small></small> | ||
| + | |||
| + | <small><small><small><small>Poslije [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] odlučio se za [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I. Habsburški]] protiv [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Poslije turskog osvajanja obiteljskih imanja u dolini Zrmanje, Petar kupuje [[1523]]. posjede [[Kostel]], [[Krapina|Krapinu]], [[Blinja|Blinju]] i [[Totuševina|Totuševinu]] u Pounju, a kraljevskim darovanjima dobija posjede [[Bijela Stijena|Bijelu Stijenu]] kod [[Pakrac]]a, [[Novigrad]] i [[Lobor]]. </small></small></small></small> | ||
| − | |||
| − | |||
<!-- en.wiki navodi ovo, ali nema izvora | <!-- en.wiki navodi ovo, ali nema izvora | ||
| − | |||
| − | He increased his family's holdings through purchases (Kostel and Krapina)[1] and royal gifts (Bijela Stijena near Pakrac, Lobor, Novigrad[disambiguation needed] (the permission to build novi grad (new towns)), Zsámbék, Perbál, Tök and Fürstenfeld).[2 | + | <small><small><small><small>John Zápolya had made the Franco-Hungarian alliance. Petar Keglević had made a special agreement with the Ottoman Empire. The result was a Franco-Ottoman alliance and as an unintended consequence moved Jeronimo Bassano from Venice to England (see also: Ottoman–Venetian War (1499–1503)). This architecture of Europe should kept for centuries. </small></small></small></small> |
| + | |||
| + | <small><small><small><small>He increased his family's holdings through purchases (Kostel and Krapina)[1] and royal gifts (Bijela Stijena near Pakrac, Lobor, Novigrad[disambiguation needed] (the permission to build novi grad (new towns)), Zsámbék, Perbál, Tök and Fürstenfeld).[2 </small></small></small></small> | ||
| − | In 1542 he was sentenced as an infidel by the Parliament in Bratislava, because of his special agreement with the Ottoman Empire and because of the ownership of Međimurje. Emperor Ferdinand removed him from his position as ban and confiscated his properties in 1542 (see also: Little War in Hungary (1543)). | + | <small><small><small><small>In 1542 he was sentenced as an infidel by the Parliament in Bratislava, because of his special agreement with the Ottoman Empire and because of the ownership of Međimurje. Emperor Ferdinand removed him from his position as ban and confiscated his properties in 1542 (see also: Little War in Hungary (1543)). </small></small></small></small> |
| − | One of the sons of Petar Keglević moved to Valladolid (see: Charles_V,_Holy_Roman_Emperor#Conflicts_with_the_Ottoman_Empire) and Mehmed-paša Sokolović became Commander of the Imperial Squires and later Grand Vizier | + | <small><small><small><small>One of the sons of Petar Keglević moved to Valladolid (see: Charles_V,_Holy_Roman_Emperor#Conflicts_with_the_Ottoman_Empire) and Mehmed-paša Sokolović became Commander of the Imperial Squires and later Grand Vizier </small></small></small></small> |
| − | Emperor Ferdinand imprisoned him in 1546 in house arrest in one of his own houses of his own choice. In 1548 he was granted an amnesty and was returned all of his goods along with his grandfather's Bužim. In the year 1552 Emperor Ferdinand visited him as a private person and brought him news from Valladolid. He died in 1554 or 1555. | + | <small><small><small><small>Emperor Ferdinand imprisoned him in 1546 in house arrest in one of his own houses of his own choice. In 1548 he was granted an amnesty and was returned all of his goods along with his grandfather's Bužim. In the year 1552 Emperor Ferdinand visited him as a private person and brought him news from Valladolid. He died in 1554 or 1555. </small></small></small></small> |
| − | He was not involved in the dynastic fight between the Habsburgs and the Jagiellonians, although he made the business with George, Margrave of Brandenburg-Ansbach, so that this one pulled back from Hungary and Croatia | + | <small><small><small><small>He was not involved in the dynastic fight between the Habsburgs and the Jagiellonians, although he made the business with George, Margrave of Brandenburg-Ansbach, so that this one pulled back from Hungary and Croatia </small></small></small></small> |
cit: George, Margrave of Brandenburg-Ansbach 21.12.1521 and Ferdinand I, Holy Roman Emperor, King of Croatia 8.11.1559: "Count Peter Keglevich Margrave of the castles Kostel and Krapina", National Archives of Hungary. | cit: George, Margrave of Brandenburg-Ansbach 21.12.1521 and Ferdinand I, Holy Roman Emperor, King of Croatia 8.11.1559: "Count Peter Keglevich Margrave of the castles Kostel and Krapina", National Archives of Hungary. | ||
| Linia 78: | Linia 82: | ||
--> | --> | ||
| − | Petar Keglević je poslije smrti svog zeta [[Gašpar Ernušt|Gašpara Ernušta]] (posljednjeg pripadnika bogate obitelji [[Ernušti|Ernušt]], [[Židovi|židovskog]] podrijetla) protupravno prisvojio njegova imanja u [[Međimurje|Međimurju]], pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"]] skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti ([[1546]].) na posjedu Kostelu. | + | <small><small><small><small>Petar Keglević je poslije smrti svog zeta [[Gašpar Ernušt|Gašpara Ernušta]] (posljednjeg pripadnika bogate obitelji [[Ernušti|Ernušt]], [[Židovi|židovskog]] podrijetla) protupravno prisvojio njegova imanja u [[Međimurje|Međimurju]], pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog"]] skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti ([[1546]].) na posjedu Kostelu. </small></small></small></small> |
| − | Godine [[1548]]. pomilovan je i vraćen mu je dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom [[Bužim]]om. Umro je u [[Kostel]]u ili u [[Krapina|Krapini]], a grob mu je u župnoj crkvi u [[Pregrada|Pregradi]]. | + | <small><small><small><small>Godine [[1548]]. pomilovan je i vraćen mu je dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom [[Bužim]]om. Umro je u [[Kostel]]u ili u [[Krapina|Krapini]], a grob mu je u župnoj crkvi u [[Pregrada|Pregradi]]. </small></small></small></small> |
| − | Ne smije se smetnut s uma da se radi o dinastijskoj borbi [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] i [[Jagelovići|Jagelovića]]. | + | <small><small><small><small>Ne smije se smetnut s uma da se radi o dinastijskoj borbi [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] i [[Jagelovići|Jagelovića]]. </small></small></small></small> |
| − | Petar Keglević je bio oženjen Barbarom Strezsemley iz Streze (današnjeg [[Pavlin Kloštar]]a) od obitelji Bissenus Streskih (''Bissenus de Streza''), koja je potjecala od [[Streza|Streze]],<ref>[[Znameniti i zaslužni Hrvati]]: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, Odbor za izdanje knjige "Zaslužni i znamenti Hrvati 925-1925.", [[Emilije Laszowski]], Zagreb 1925.</ref> ujaka kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]]. Streza je potjecao od Bissenusa de genere Aba, koji je bio potomak ugarskog kralja [[Samuel Aba|Samuela Abe]] ([[1041.]]-[[1044.]]) zeta (kćerin suprug) ugarskog kneza [[Gejza|Gejze]] i koji je bio potomak [[Csaba, ugarski kralj|Csabe]] sina kralja Huna [[Atila|Atile]]. | + | <small><small><small><small>Petar Keglević je bio oženjen Barbarom Strezsemley iz Streze (današnjeg [[Pavlin Kloštar]]a) od obitelji Bissenus Streskih (''Bissenus de Streza''), koja je potjecala od [[Streza|Streze]],<ref>[[Znameniti i zaslužni Hrvati]]: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925-1925, Odbor za izdanje knjige "Zaslužni i znamenti Hrvati 925-1925.", [[Emilije Laszowski]], Zagreb 1925.</ref> ujaka kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]]. Streza je potjecao od Bissenusa de genere Aba, koji je bio potomak ugarskog kralja [[Samuel Aba|Samuela Abe]] ([[1041.]]-[[1044.]]) zeta (kćerin suprug) ugarskog kneza [[Gejza|Gejze]] i koji je bio potomak [[Csaba, ugarski kralj|Csabe]] sina kralja Huna [[Atila|Atile]]. </small></small></small></small> |
== Przypisy == | == Przypisy == | ||
Wersja z 15:52, 21 sie 2020
| Strona | Autorzy | Nota |
| [1] | [2] | Ten artykuł został przetłumaczony z Wikipedii w języku chorwackim. Treści pochodzące z Wikipedii w języku chorwackim są oparte na licencji Creative Commons 3.0 – Uznanie Autorstwa – Na tych samych warunkach. Kopiując je lub tłumacząc, należy podać ich autorów i udostępnić na tych samych warunkach. |
Petar Keglević poznat kao i Petar Keglević od Bužima (1478. - 1554.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban. Potječe iz staroga hrvatskog plemićkog roda Prklja, koji se 1322. godine spominju u dolini Zrmanje blizu Ervenika. Po Keglenu, jednom članu roda, početkom 15. stoljeća, obitelj je dobila prezime Keglević. U drugoj polovici 15. stoljeća posjedovali su tvrđavu Kegalj-grad u kninskoj županiji. Petar je kao mladić sudjelovao u bitci na Krbavskom polju 1493. godine. Proslavio se u borbi s Turcima 1521. godine. Od 1521.-1522. je kapetan, pa postaje ban Jajačke banovine u Jajcu onda kraljevski komesar (generalni javni tužitelj) Hrvatske i Slavonije (1533.-1537.) i hrvatski ban od (1537.-1542.). Nešto prije Mohačke bitke stekao je ius gladii. Poslije Mohačke bitke odlučio se za Ferdinanda I. Habsburški protiv Ivana Zapolje. Poslije turskog osvajanja obiteljskih imanja u dolini Zrmanje, Petar kupuje 1523. posjede Kostel, Krapinu, Blinju i Totuševinu u Pounju, a kraljevskim darovanjima dobija posjede Bijelu Stijenu kod Pakraca, Novigrad i Lobor.
Petar Keglević je poslije smrti svog zeta Gašpara Ernušta (posljednjeg pripadnika bogate obitelji Ernušt, židovskog podrijetla) protupravno prisvojio njegova imanja u Međimurju, pa ga je kralj Ferdinand uz pomoć Nikole Šubića Zrinskog "Sigetskog" skinuo s banske časti, zaplijenio njegove posjede i dao ga zatočiti (1546.) na posjedu Kostelu. Godine 1548. pomilovan je i vraćen mu je dio zaplijenjenih dobara s djedovinskim dobrom Bužimom. Umro je u Kostelu ili u Krapini, a grob mu je u župnoj crkvi u Pregradi. Ne smije se smetnut s uma da se radi o dinastijskoj borbi Habsburgovaca i Jagelovića. Petar Keglević je bio oženjen Barbarom Strezsemley iz Streze (današnjeg Pavlin Kloštara) od obitelji Bissenus Streskih (Bissenus de Streza), koja je potjecala od Streze,[1] ujaka kralja Dmitra Zvonimira. Streza je potjecao od Bissenusa de genere Aba, koji je bio potomak ugarskog kralja Samuela Abe (1041.-1044.) zeta (kćerin suprug) ugarskog kneza Gejze i koji je bio potomak Csabe sina kralja Huna Atile. Przypisy
|
