Čupor Moslavački (rodzina)

Z Felczak story
(Przekierowano z Cupor Moslavacki)
Przejdź do nawigacji Przejdź do wyszukiwania

Čupor Moslavački, chorwacko-węgierska rodzina szlachecka działająca w Chorwacji od XIV wieku. Ich kwatera główna znajdowała się w majątku Moslavina, od którego zostali nazwani. [1]

Čupor Moslavački, hrvatsko-ugarska plemićka obitelj koja djeluje u Hrvatskoj od 14. stoljeća. Sjedište im je bilo u vlastelinstvu u Moslavini, po kojem su dobili ime. [1] 

Drzewo genealogiczne[2]

  • A1. Stjepan II "Čupor"
    • B1. Nikola III. *1321/38.
    • B2. Stjepan III. *1328-† ok.1368
      • C1. Klara (*1338, † 1365); mąż: Ladislav Töttös
        • D1. Ladislav I. († 1415)
      • C2. Nikola IV.; źona: Petra Viszkoli (ft 1360)
        • D1. Žigmund (*1407, † 1419)
      • C3. Sjepan IV. (*1369, † 1381)
      • C4. Ivan I. (*1369, † 1404)
      • C5. Toma IV. (*1379, † 1390)
        • D1. Vuk (Farkas) (*1407, † 1419)
        • D2. Valentin I. (ft 1418); żona Margareta
      • C6. Juraj I.
    • B3. Čupor Elizabeta (ft 1350)

Historia

Istnieją dwie teorie na temat pochodzenia tej rodziny. Według Sisicia pochodzą od węgierskiej rodziny szlacheckiej Csupora [1], która mieszkała w powiecie Csonrad pod Szegedem w pobliżu rodzaju Doroszma (Duružmic). Część tych rodzajów migrowała na skrzyżowanie Sawy i Drawy i pochodzi z Jaskini Mosławackiej i Gorjańskiego. [2] Druga teoria (Nada Klaić, Karácsony, Engel) znów wywodzi je od węgierskiej szlachty, rodzaju Monoszló, która była właścicielem majątku w Moslavinie [1] z drugiej połowy XII wieku i posiadała wzór dziedziczenia nazwy, jak również Czupori. Moslavački. [2] Według innej teorii, prawdopodobnie są pochodzenia słowiańskiego lub chorwackiego. [2]

Postoje dvije teorije o podrijetlu ove obitelji. Prema Šišiću, potječu od ugarskog plemenitaškog roda Csupora,[1] koji je živio u Čongradskoj županiji blizu Segedina u blizini roda Doroszma (Duružmića). Dio tih rodova doselio se je u međurječje Save i Drave te od njih potječu Čupori Moslavački i rod Gorjanskih.[3] Druga teorija (Nada Klaić, Karácsony, Engel) ih opet izvodi od toga da su od ugarskih plemenitaša, roda Monoszló koji je posjedovao vlastelinstvo u Moslavini[1] od druge polovice 12. st., a imao je i obrazac nasljeđivanja imena kao i Čupori Moslavački. [3] Po drugoj teoriji vjerojatno su slavenskog odnosno hrvatskog podrijetla.[3] 

Założycielem Pucharu Moslavački był Stjepan Moslavački (* 1256 - * 1293), nazywany „Pucharem”. [2]

Rodonačelnik Čupora Moslavačkih je Stjepan Moslavački (*1256. – *1293.) nadimka "Čupor".[3] 

Byli właścicielami nieruchomości w powiatach Zagrzeb i Križevci, a także przez pewien czas w powiatach Vukovar i Bačka. Wśród znanych osad są: Moslavina (miasto warowne) (na marginalnych zboczach Gór Moslavina, gdzie zamek został później zbudowany przez Erdody), Jelengrad, Warallya Suburbs, a czasami Sokol, Bihac, Ripac, Dubovac, Nevna, Korođ i Ivankovo [2]. Podczas konfliktów dynastycznych król Karlo Anjuvinac przekazał majątek mołdawski Banowi Ivanowi Babonicowi, który później przyjął tylko syna założyciela Pucharu Moslavackiego; W przypadku ruchu antywojennego ścigający Moslavinę byli po stronie królowej Marii i Zygmunta Luksemburga [3].

Posjede su imali u Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji te jedno vrijeme u Vukovarskoj i Bačkoj županiji.[3] Od poznatih naselja ističu se: Moslavina (utvrđeni grad) (na rubnim obroncima Moslavačke gore, na mjestu gdje su poslije Erdodyji izgradili dvorac), Jelengrad, Podgrađe (Warallya), te povremeno Sokol, Bihać, Ripač, Dubovac, Nevna, Korođ i Ivankovo.[3] Za vrijeme dinastijskih sukoba kralj Karlo Anžuvinac moslavačke je posjede dao banu Ivanu Baboniću, koje je poslije dobio tek sin rodonačelnika Čupora Moslavačkih; Čupori Moslavački su za protudvorskog pokreta bili na strani kraljice Marije i Žigmunda Luksemburškog.[4] 

Byli bardzo ważną rodziną w regionach słowiańskich, o czym świadczy ich herb. Ma romb (spadzisty prostokąt) z czterema rzędami na przemian z czerwonymi i srebrnymi sześcianami z swędzeniem. [2] Motywy te znajdują się dziś w herbie miasta Kutina. [2]

Bili su vrlo važna obitelj u slavonskim krajevima o čemu svjedoči njihov grb. Na njemu je romb (nagnuti pravokutnik) s četiri reda u kojem se izmjenjuju crvene i srebrne kocke, a na kojem stoji svraka.[3] Ti se motivi danas nalaze u grbu grada Kutine.[3] 

Poznati pripadnici

Poznati pripadnici su:[3][1]

Obitelj je izumrla 1492. godine. Posjedi su im pripali Tomi Bakaču, pa njihovim rođacima Erdődyjima.[1]

Przypisy

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 221
  2. Zrinka Nikolić Jakus, OBITELJ ČUPOR MOSLAVAČKI, str. 280
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 Zrinka Nikolić Jakus: Obitelj Čupor Moslavački, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, br. 4(2011), str. 269-300
  4. Projekt "Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice", Povijesni dio projekta izradili, uz stručno vodstvo profesorice povijesti i likovne umjetnosti Milke Prodanić, učenici trećeg razreda opće gimnazije. Koordinatorice projekta: Margareta Miloš, prof. i dipl. bibl. i Martina Terranova, profSrednja škola August Šenoa, Garešnica, 2014.
  5. Zoran Lukić: Hrvatska povijest - banovi u Hrvatskom Kraljevstvu

Čupor Moslavački

Ban Maczwy
Biskup Siedmiogrodu
Biskup Knina
Ban całej Slawonii
Książę Siedmiogrodu
Pierwszy Stjepan o pseudonimie Čupor
Ostatni
Początek 1256/1293
Koniec 1492
Pochodzenie chorwacko-węgierskie
Klan Moslavina
(de Monoszló)