Stjepan Ostoja: Różnice pomiędzy wersjami
Przejdź do nawigacji
Przejdź do wyszukiwania
| Linia 78: | Linia 78: | ||
| vjera = | | vjera = | ||
}} | }} | ||
| − | '''Stjepan Ostoja''' († 1418.), kralj i ban [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]] u dva navrata (1398. – 1404., 1409. – 1418). Nezakoniti je sin kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Stjepana Tvrtka I.]] iz dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]]. | + | <small><small>'''Stjepan Ostoja''' († 1418.), kralj i ban [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosne]] u dva navrata (1398. – 1404., 1409. – 1418). Nezakoniti je sin kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Stjepana Tvrtka I.]] iz dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]]. </small></small> |
== Prva vladavina == | == Prva vladavina == | ||
| − | Preuzeo je vlast, uz pomoć vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], od kraljice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] [[1398]]. godine. Za vrijeme prve vladavine (1398. – 1404.) održavao je dobre odnose s ostalim velikašima. Po dolasku na vlast podržao je zahtjeve [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] za hrvatsko-ugarskom krunom, zbog čega je Ladislavov takmac, [[Sigismund Luksemburški|Žigmund Luksemburški]] napao njegove posjede. Vlast je izgubio 1404. godine, kada je oduzeo posjed jednom [[plemić]]u, koji je bio pod zaštitom Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Bio je prognan iz sve do [[1412]]. godine, kada se ponovno vratio na prijestolje. | + | <small><small>Preuzeo je vlast, uz pomoć vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], od kraljice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] [[1398]]. godine. Za vrijeme prve vladavine (1398. – 1404.) održavao je dobre odnose s ostalim velikašima. Po dolasku na vlast podržao je zahtjeve [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] za hrvatsko-ugarskom krunom, zbog čega je Ladislavov takmac, [[Sigismund Luksemburški|Žigmund Luksemburški]] napao njegove posjede. Vlast je izgubio 1404. godine, kada je oduzeo posjed jednom [[plemić]]u, koji je bio pod zaštitom Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Bio je prognan iz sve do [[1412]]. godine, kada se ponovno vratio na prijestolje. </small></small> |
== Druga vladavina == | == Druga vladavina == | ||
| − | Nakon što je Stjepan Ostoja bio protjeran iz [[Bosna|Bosne]], na vlast je došao neiskusni i mladi [[Tvrtko II. Kotromanić]], koji je vladao samo četiri godine, i to od [[1404]]. do [[1409]]. godine. Od [[1409.]] do [[1412]]. godine, bio je period ''dvovlašća'', jer se Stjepan Ostoja vratio u Bosnu i tražio svoje pravo da se vrati na prijestolje. Godine [[1412.]] Tvrtko II. Kotromanić misteriozno nestaje, a vlast preuzima Stjepan Ostoja, koji je Bosnom vladao po drugi put, od 1412. do [[1418]]. godine. Ostoja je oženio [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]] [[1416]]., kako bi došao do vlasti nad posjedima, koje je Jeleni ostavio njen prvi suprug Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Između ostalog, Jelena je u [[brak]] s Ostojom donijela Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, iako je ostatak Hrvojevih posjeda u [[Dolnji kraji|Donjim Krajima]] pripao njegovom rođaku [[Juraj Vojsaliću|Jurjaju Vojislaviću]]. U tom periodu, nije se mnogo brinuo za stanje u banovini. Omogućio je samovolju ostalim plemićima, koji su se borili jedni protiv drugih. U njegovo je vrijeme [[Osmansko carstvo]] postupno počelo prodirati u Bosnu. Naslijedio ga je njegov sin, [[Stjepan Ostojić]] 1418. godine. | + | <small><small>Nakon što je Stjepan Ostoja bio protjeran iz [[Bosna|Bosne]], na vlast je došao neiskusni i mladi [[Tvrtko II. Kotromanić]], koji je vladao samo četiri godine, i to od [[1404]]. do [[1409]]. godine. Od [[1409.]] do [[1412]]. godine, bio je period ''dvovlašća'', jer se Stjepan Ostoja vratio u Bosnu i tražio svoje pravo da se vrati na prijestolje. Godine [[1412.]] Tvrtko II. Kotromanić misteriozno nestaje, a vlast preuzima Stjepan Ostoja, koji je Bosnom vladao po drugi put, od 1412. do [[1418]]. godine. Ostoja je oženio [[Jelena Nelipčić|Jelenu Nelipčić]] [[1416]]., kako bi došao do vlasti nad posjedima, koje je Jeleni ostavio njen prvi suprug Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Između ostalog, Jelena je u [[brak]] s Ostojom donijela Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m, iako je ostatak Hrvojevih posjeda u [[Dolnji kraji|Donjim Krajima]] pripao njegovom rođaku [[Juraj Vojsaliću|Jurjaju Vojislaviću]]. U tom periodu, nije se mnogo brinuo za stanje u banovini. Omogućio je samovolju ostalim plemićima, koji su se borili jedni protiv drugih. U njegovo je vrijeme [[Osmansko carstvo]] postupno počelo prodirati u Bosnu. Naslijedio ga je njegov sin, [[Stjepan Ostojić]] 1418. godine. </small></small> |
Wersja z 10:01, 1 lut 2020
| Strona | Autorzy | Nota |
| [1] | [2] | Ten artykuł został przetłumaczony z Wikipedii w języku chorwackim. Treści pochodzące z Wikipedii w języku chorwackim są oparte na licencji Creative Commons 3.0 – Uznanie Autorstwa – Na tych samych warunkach. Kopiując je lub tłumacząc, należy podać ich autorów i udostępnić na tych samych warunkach. |
Stjepan Ostoja († 1418.), kralj i ban Bosne u dva navrata (1398. – 1404., 1409. – 1418). Nezakoniti je sin kralja Stjepana Tvrtka I. iz dinastije Kotromanića. Prva vladavinaPreuzeo je vlast, uz pomoć vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, od kraljice Jelene Grube 1398. godine. Za vrijeme prve vladavine (1398. – 1404.) održavao je dobre odnose s ostalim velikašima. Po dolasku na vlast podržao je zahtjeve Ladislava Napuljskog za hrvatsko-ugarskom krunom, zbog čega je Ladislavov takmac, Žigmund Luksemburški napao njegove posjede. Vlast je izgubio 1404. godine, kada je oduzeo posjed jednom plemiću, koji je bio pod zaštitom Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Bio je prognan iz sve do 1412. godine, kada se ponovno vratio na prijestolje. Druga vladavinaNakon što je Stjepan Ostoja bio protjeran iz Bosne, na vlast je došao neiskusni i mladi Tvrtko II. Kotromanić, koji je vladao samo četiri godine, i to od 1404. do 1409. godine. Od 1409. do 1412. godine, bio je period dvovlašća, jer se Stjepan Ostoja vratio u Bosnu i tražio svoje pravo da se vrati na prijestolje. Godine 1412. Tvrtko II. Kotromanić misteriozno nestaje, a vlast preuzima Stjepan Ostoja, koji je Bosnom vladao po drugi put, od 1412. do 1418. godine. Ostoja je oženio Jelenu Nelipčić 1416., kako bi došao do vlasti nad posjedima, koje je Jeleni ostavio njen prvi suprug Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Između ostalog, Jelena je u brak s Ostojom donijela Plivsku i Lučku župu s Jajcem, iako je ostatak Hrvojevih posjeda u Donjim Krajima pripao njegovom rođaku Jurjaju Vojislaviću. U tom periodu, nije se mnogo brinuo za stanje u banovini. Omogućio je samovolju ostalim plemićima, koji su se borili jedni protiv drugih. U njegovo je vrijeme Osmansko carstvo postupno počelo prodirati u Bosnu. Naslijedio ga je njegov sin, Stjepan Ostojić 1418. godine.
|
