Kanizsai György: Różnice pomiędzy wersjami
| Linia 27: | Linia 27: | ||
|dewiza = | |dewiza = | ||
|1. tytuł = [[Ban Chorwacji, Slawonii i Dalmacji]] | |1. tytuł = [[Ban Chorwacji, Slawonii i Dalmacji]] | ||
| − | |1. od = | + | |1. od = 1498 |
| − | |1. do = | + | |1. do = 1499 |
|1. powołanie = | |1. powołanie = | ||
| − | |1. poprzednik = [[ | + | |1. poprzednik = [[Corvin János]] |
|1. następca = [[Corvin János]] | |1. następca = [[Corvin János]] | ||
|2. tytuł = [[Ban Jajce]] | |2. tytuł = [[Ban Jajce]] | ||
| − | |2. od = | + | |2. od = 1493 |
|2. do = 1495 | |2. do = 1495 | ||
|2. powołanie = | |2. powołanie = | ||
| − | |2. poprzednik = [[ | + | |2. poprzednik = [[Ladislav Kaniški]] |
| − | |2. następca = [[ | + | |2. następca = [[Ivan Bebek]] |
| − | |||
|pochodzenie = węgierskie | |pochodzenie = węgierskie | ||
|państwo = [[Królestwo Węgier]] w unii personalnej z Królestwem Chorwacji | |państwo = [[Królestwo Węgier]] w unii personalnej z Królestwem Chorwacji | ||
| Linia 47: | Linia 46: | ||
|przyczyna śmierci = | |przyczyna śmierci = | ||
|miejsce spoczynku = | |miejsce spoczynku = | ||
| − | |ojciec = | + | |ojciec = nieznany |
|matka = nieznana | |matka = nieznana | ||
|rodzeństwo = | |rodzeństwo = | ||
Wersja z 10:09, 26 wrz 2019
Za:[1]
| Poprzednik: | Ban Chorwacji, Slawonii i Dalmacji (1498-1499) |
Następca: |
| Corvin János | Corvin János |
| Poprzednik: | Ban Jajców (1493-1495) |
Następca: |
| Ladislav Kaniški | Ivan Bebek |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Juraj Kaniški (Kanižaj) (lat. Georgius de Kanisa, mađ. Kanizsai György) (? — ?, 1509./10.), ugarski velikaš, hrvatski ban (1498.-1499. i 1508.-1509.) i jajački ban iz plemićke obitelji Kaniški.
Životopis
Kralj Vladislav II. Jagelović imenovao ga je banom i senjskim kapetanom 1497. godine, nakon što je razriješio Ivaniša Korvina banske dužnosti. Bansku čast je obnašao do 1499. godine, kada se kralj nagodio s Korvin i opet ga imenovao banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Godine 1502. imenovan je beogradskim banom te je 1505. godine planirao sa srpskim despotom i hrvatskim velikašem Ivanom Berislavićem Grabarskim († 1514.) napad na Smederevo. Međutim, Turci su doznali njihove namjere i plan je propao, nakon čega su se njih dvojica stali međusobno optuživati i pustošiti jedan drugome imanja.[1]
Godine 1508. ponovno je imenovan hrvatskim banom, ovaj put zajedno s Ivanom Ernuštem Čakovečkim.