Katarina Tomašević

Z Felczak story
Przejdź do nawigacji Przejdź do wyszukiwania
: Ako ste tražili članak o drugoj osobi, pogledajte Katarina Kotromanić (čvor). 

Katarina Tomašević Kotromanić (ok. 1456 lub 1459 - 1464 lub po 1474) była córką króla Stefana Tomaša Kotromanića i królowej Katariny Kosačy. Miała starszego przyrodniego brata, Stjepana Tomasevica, syna jej ojca i żołnierza, Vojača oraz starszego brata, Sgismunda. Jej muzułmańskie imię to Tarihi Hanuma.

Katarina Tomašević Kotromanić (oko 1456 ili 1459 - 1464 ili nakon 1474) je bila kćerka kralja Stjepana Tomaša Kotromanića i kraljice Katarine Kosače. Imala je starijeg polubrata, Stjepana Tomaševića, sina njenog oca i krstjanke Vojače, te starijeg brata Sgismunda. Njeno muslimansko ime je bilo Tarihi Hanuma. 

Djetinjstvo

Historycy nie zgadzają się co do roku jej urodzenia. Niektórzy twierdzą, że miała ona dziewięć lat w chwili upadku Bośni [1], co oznacza, że urodziła się około 1456 r., Inni twierdzą, że miała trzy lata, co byłoby, gdyby urodziła się w 1459 r. [2]

Historičari se ne slažu oko godine njenog rođenja. Jedni tvrde da je u trenutku pada Bosne imala devet godina[1], što bi značilo da je rođena oko 1456. godine, a drugi da je imala tri godine, što bi bilo da je rođena 1459. godine[2] 

Ojciec Katariny zmarł 10 lipca 1461 r., A Koroną Bośniacką zastępuje jej starszy przyrodni brat, Stjepan Tomasevic. Katarzyna nadal mieszkała ze swoją matką i bratem na dworze swojego brata i jego żony, królowej Marii.

Katarinin otac je umro 10. jula 1461. godine, te bosansku krunu naslijeđuje njen stariji polubrat Stjepan Tomašević. Katarina je sa majkom i bratom nastavila živjeti na dvoru svoga brata i njegove žene, kraljice Marije. 

Upadek Bośni

Siły podboju Imperium Osmańskiego przybyły ze wschodu, a król Stjepan Tomasevic, przyrodni brat Katariny, zakończył swoje życie broniąc swego tronu. Zygmunt i Katherine zostali wysłani do Stambułu, gdzie przeszli na islam [2]. Możliwe, że ich transfer zorganizował Ahmed-Pasza Kosac, przyrodni brat ich matki Katariny. [3] W chwili upadku Bośni przeważnie Katarina i jej brat i matka przebywali w letniej rezydencji królowej Katariny w twierdzy Kozograd koło Fojnicy. Może to być sama Fojnica. Według legendy Catherine i Zygmunt zostali schwytani gdzieś w pobliżu kawalerii, gdzie zostali przechwyceni przez Turków.

Osmanlijske osvajačke sile su nadirale s istoka i kralj Stjepan Tomašević, Katarinin polubrat, je okončao svoj život braneći svoj tron. Sigismund i Katarina su bili poslani u Istanbul, gdje su prešli na islam.[2] Moguće je da je njihovo prebacivanje organizirao Ahmed-paša Hercegović Kosača, polubrat njihove majke Katarine.[3] Uglavnom Katarina je sa bratom i majkom u trenutku pada Bosne boravila u ljetovalištu kraljice Katarine, u tvrđavi Kozograd kod Fojnice. Moguće je da je u pitanju i sama Fojnica. Prema legendi Katarina i Sigismund su uhvaćeni negdje u blizini Konjica, gdje su ih presreli Osmanlije. 

Turbe u Skopju?

Plik:Gazi Baba 07.05 (38).jpg
Obnovljeno turbe Katerine u park-šumi Gazi Baba, Skoplje

Według legendy pochowano ją w Skopje, gdzie Isa-beg Ishakovic później podniosła turbiny. Turbe rzekomo znajdowało się na wzgórzu Urjan Babi, na cmentarzu przy drodze o nazwie Hajilar Jolu, i pochowany został pewien król K'zi, czyli bośniacka księżniczka. Jeśli ta teoria jest prawidłowa, można założyć, że mieszkała i umarła w Skopje. [4] Opiekę nad nią sprawował Izaak Ishakovic, któremu powierzono opiekę.

Prema legendi, sahranjena je u Skopju, gdje joj je Isa-beg Ishaković kasnije podigao turbe. Turbe se navodno nalazilo na brežuljku Urjan Babi, u mezarju pored puta zvanog Hadžilar Jolu, a pokopana je bila izvjesna Kral K'zi, odnosno bosanska princeza. Ukoliko je ova teorija tačna, može se pretpostaviti da je živjela i umrla u Skopju.[4]O njoj se brinuo Isa - beg Ishaković , kojem je bila data na čuvanje. 

Smrt

Historycy nie zgadzają się co do daty śmierci tej bośniackiej księżniczki. Istnieją dwie następujące teorie na temat śmierci Catherine:

  • jedna z teorii mówi o śmierci księżniczki w drodze do Skopje pod koniec 1463 r
  • inna teoria mówi o śmierci Katarzyny po 1474 r., odkąd po raz ostatni wspomniano o niej w 1474 r.

Wszyscy zgadzają się, że Catherine zmarła młodo.

Historičari se ne slžu oko datuma smrti ove bosanske princeze . Postoje dvije sljedeće teorije o Katarininoj smrti :
  • jedna teorija govori o smrti princeze na putu prema Skoplju krajem 1463. godine
  • druga teorija govori o Katarininoj smrti nakon 1474. godine , jer je posljedni put pomenuta 1474. godine.

Svi se slažu da je Katarina umrla mlada.

Preci

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Vladislav Kotromanić
 
 
 
 
 
 
 
8. Stjepan Tvrtko I Kotromanić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Jelena Šubić
 
 
 
 
 
 
 
4. Stjepan Ostoja Kotromanić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
9. Plemkinja Vukoslava?
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Stjepan Tomaš Kotromanić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. ?
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Katarina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Hrana Vuković Kosača
 
 
 
 
 
 
 
12. Vukac Hranić Kosača
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Anka
 
 
 
 
 
 
 
6. Stjepan Vukčić Kosača
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
13. Katarina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Katarina Kosača
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Đurađ II Balšić
 
 
 
 
 
 
 
14. Balša III Balšić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Jelena Lazarević
 
 
 
 
 
 
 
7. Jelena Balšić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Nikita Topija
 
 
 
 
 
 
 
15. Mara Topija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Katarina Tomašević Kotromanić

Dane biograficzne
Ród Kotromanići
Państwo Królestwo Węgier
w unii personalnej
z Królestwem Chorwacji
Urodziny 1456/9
Miejsce Kraljeva Sutjeska
Śmierć 1464 lub po 1474
Miejsce vjerovatno Skoplje, Osmansko Carstvo
Miejsce spoczynku Skopie
Ojciec Stjepan Tomaš
Matka Katarina Kosača
Mąż nieznany

Przypisy

  1. Franjo Šanjek: Fenomen "krstjani" u srednjovjekovnoj Bosni i Humu: sbornik radova, Institut za istoriju, 2005.
  2. 2,0 2,1 Franz Babinger, William C. Hickman, Ralph Manheim, Mehmed the Conqueror and His Time, Princeton University Press, 1992.
  3. behar.hr/arhiv/Behar-95.pdf
  4. Enver Imamović: Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih, Međunarodni centar za mir, 1995.